U Dolini pet lavova, u Pandžširu, Ahmad Masud, sin legendarnog antitalibanskog kamandanta Ahmada Šaha Masuda, okuplja oko sebe ostatke razbijene Avganistanske armije, kao i pripadnike lokalnih milicija.
On je pozvao svijet da ga podrži u borbi protiv talibanskog režima, ali je veliko pitanje hoće li on uspjeti da se suprostavi novom režimu koje već poslao trupe na nepokornu provinciju.
Ko je zapravo Ahmed i hoće li on postati lider otpora kao što je to bio njegov slavni otac?
Talibanski uspjeh u osvajanju Avganistana zaprepastio je svijet. Progonjeni i bombardovani od strane koalicije koju su predvodile SAD gotovo dvadeset godina, talibani su dugo vremena otpisivani kao ozbiljan politički faktor, iako ne samo da nikad nisu položili oružje već su povremeno nanosili ozbiljne gubitke Avganistanskoj nacionalnoj armiji i snagama koalicije.
Ipak, njihov tvrdoglav otpor naveo je Trampovu administraciju da otpočne pregovore sa njima u Dohi ne bi li se okončao rat koji je SAD koštao bilione dolara. Međutim, kada je Bajdenova administracija objavila da će se povući iz Avganistana, niko nije očekivao da će uspjeti da pobede vojsku Avganistana, koja je, makar na papiru bila impresivna sila, sa 300.000 vojnika, hiljadama oklopnih vozila, avionima, helikopterima koje im je isporučila SAD.
Napredovanje talibana je bilo munjevito
Ipak, napredovanje talibana bilo je munjevito. Pala su najprije mala uporišta vlade a zatim i veći gradovi sve dok se Kabul nije našao u okruženju i konačno pao.
Predsjednik Avganistana je pobjegao, izbjeglice su panično krenule prema aerodromu a zapadne ambasade su krenule da se evakuišu.
Talibani su ušli u predsjedničku palatu i odmah počeli da kuju planove za uspostavljanje novog režima i sistem vlasti zasnovan na šerijatu.
Međutim, nisu računali na jednog mladića – Ahmada Masuda.
Iz Londona u Dolinu pet lavova
Nedugo poslije pada Kabula, u dolini Pet lavova u Pandžširu, Ahmad Masud je počeo da okuplja ostatke razbijene avganistanske vojske – obične vojnike, specijalce, pilote i pripadnike lokalnih milicija i da hrabro objavi, preko američkog “Vašington posta” kako će se “mudžahedini još jednom suprostaviti talibanima”.
Sa 32 godine, Ahmad Masud se možda čini previše mlad ne bi li se suprostavio prekaljenim talibanskim zapovjednicima od kojih neki imaju skoro 40 godina vojnog iskustva. Međutim, Ahmad ima jednog keca u rukavu – on je sin Ahmada Šaha Masuda, znanog i kao “Lav Pandžšira”.
U vječito nepokorenoj provinciji Pandžšir, ime Ahmada Šaha Masuda se izgovara sa krajnjim poštovanjem. Borac protiv sovjeta i komunističke vlade Avganistana, Masud je od lokalnog zapovjednika izrastao u lidera koji je postao prepoznatljiv ne samo u Avganistanu već i na Zapadu.
Prijatelj francuskog filozofa Bernarda Levija, koji je posjetio Masuda i njegove borce, sposobni komandant koji je udario temelje antitalibanskom Sevjernom savezu, političar koji je svoje zahtjeve iznosio i na Zapadu, Ahmad je privukao pažnju na sebe kako talibana i Al Kaide tako i američkih obavještajaca, koji su u njemu vidjeli prirodnog saveznika u budućoj borbi protiv terorista Bin Ladena koji su našli svoje utočište u Avganistanu.
Međutim, iako je njegov Sjeverni savez uspio da zajedno sa Amerikancima porazi vojno talibane, Masud nikad nije dočekao da vidi slobodan Avganistan – samo dva dana pruhe napada na Njuork 11. septembra, Ahmeda Šaha Masuda su ubili preprušeni talibani, koji su se izdavali za novinarsku ekipu.
Sada je došao red na njegovog sina, koga su neki prozvali “Mladim lavom iz Pandžšira”, da nastavi tamo gdje mu je otac stao.
Ahmad Masud je poslije smrti svoga oca otišao najprije u Iran a onda i na Zapad. U Londonu je završio vojnu akademiju kao i master studije iz politike da bi se vratio u zemlju 2016. i uključio u politiku.
Iako je i ime njegovog oca dovoljno da mu ljudi priđu, postavlja se pitanje hoće li on uspjeti da odbrani Pandžšir od talibana.
David protiv Golijata
Ahmad Masud se od 2019. nalazi u samom središtu avganistanske politike i iako mlad, nastavio je da se zalaže za ideale svog oca – konfederizacija Avganistana i davanje većih prava provincijama – što bi po njegovom mišljenju bilo rješenje za brži razvoj zemlje.
On je bio direktor fondacije koja nosi ime njegovog oca, a usprotivio se i pregovorima u Dohi, koje su Amerikanci vodili sa talibanima. U septembru te godine je najavio formiranje nove antitalibasnke koalicije, nazvane “Nacionalni front otpora Avganistana” skrojene po uzoru na Sjeverni savez.
Ispostaviće se da je to bilo proročki – Avganistan se sada nalazi u rukama talibana.
– Mi imamo skladišta oružja i municije, koje smo pažljivo i strpljivo stvarali od vremena moga oca, zato što smo znali da će ovaj trenutak doći – izjavio je Masud za “Vašington post”.
Iako je njemu prišlo više hiljada bivših vojnika Avganistanske armije i iako se tvrdi da posjeduje i helikopter “crni jastreb”, Ahmadovi izgledi, barem u očima upućenih nisu veliki.
On ih je upozorio da će “braniti Pandžšir ako budu napali tu oblast i da je u tom slučaju građanski rat vrlo moguć”, ali im je ponudio i pregovore.
Ipak, Masud je svjestan da mu je potrebna pomoć – u svom obraćanju, on je pozvao Zapad da mu pomogne – što je sa Bajdenovom administracijom koja želi povlačenje po svaku cenu vrlo neizvesna mogućnost.
“Pravila igre su drugačija nego 1996”
Za političkog analitičara i zvaničnika CIA Majka Malroja, situacija danas je potpuno drugačija od 1996. kada je Masudov otac, digao svoju pobunu.
– Pravila igre su drugačija nego 1996. – izjavio je Malroj za američke medije.
Po njemu, oni sada “imaju inicijativu” i još gore, milijarde dolara vrijedno naoružanje.
– Oni su u inicijativi, imaju milijarde dolara vrijedno oružje i takođe, jak moral, pošto su po njihovom mišljenju, isprašili najmoćniju vojnu silu svijeta – rekao je on.
Iz tog razloga, oni nisu hteli ni da čuju o pregovorima sa Masudom, koga smatraju pobunjenikom i poslali su “na stotine boraca” prema njegovim položajima.
Ipak, situacija je složena. Talibani, iako nisu spremni na kompromis, najviše vojnika i pristalica imaju na paštunskim teritorijama, kao etnički Paštuni. Sa druge strane se nalaze nepaštunski narodi, koji su činili većinu boraca Sjevernog saveza i koji bi potencionalno mogli da se svrstaju uz Masuda.
– Avganistan je, vidite, podijeljena zemlja, Paštuna ima 42%. Na drugoj strani je Sjeverni savez, koji čine nepaštunski narodi – rekao je u ranijoj izjavi za Blic analitičar iz BiH , Dževad Galijašević.
On je podvukao da pobjeda talibana nije potpuna i da se znatne snage avganistanske armije kao i lokalnih milicija nalaze na tim područijima.
– Na tim područijima nalazi se oko 100.000 vojnika ovog takozvanog “Shevernog saveza” i talibani ih do sada nisu napadali – ističe on i smatra da će oni morati da taktiziraju.
– To će biti težak zadatak, a za sad će morati da prave koalicije sa predstavnicima Sjevernog saveza.
Postavlja se pitanje – da li je Masud u mogućnosti da makar isposluje dogovor sa novim vladarima Kabula, ako ne i da ih pobedi.
Najnoviji izvještaji sa terena govore u prilog tezi da otpor nije opcija.
“Ponovo smo zauzeli tri okruga na Sjeveru”
“Talibani su ponovo zauzeli tri okruga na sjeveru Avganistana koja su od prošle nedelje držale lokalne grupe koje se protive talibanima” izjavio je portparol talibana Zabinula Mudžahid.
Ova vijest, iako nepotvrđena, došla je kao grom iz vedra neba za sve one koji vjeruju da se u samom Avganistanu može roditi pobuna protiv surovog režima vjerskih fanatika kakvim talibane smatraju mnogi.
Ipak, bilo ova vijest tačna ili ne, pred Avganistanom, a posebno pred Masudom i njegovim pobunjenicama je neizvjesna sudbina – uspiju li da odbiju napade ili ne.
Sa jedne strane je režim koga su mnogi zapamtili po zlu i koga čine pripadnici većinskog naroda, a sa druge, svi oni koji se protive takvoj interpretacii islama i šerijatskog prava, najviše pripadnici manjina.
Pred Avganistanom je neizvjesna budućnost
Čak i da talibani uspiju u svojoj namjeri da uguše mladu pobunu u svojoj kolevci, oni će prije ili kasnije morati da se suoče sa realnošću vladanja nad etnički vrlo raznolikom zemljom i to u situaciji kad se u Avganistanu prepliću interesi velikih sila.
Brza pobjeda u Kabulu mogla bi se pretvoriti u dug rat u planinama sjevera a to je opcija od koje prećutno zaziru i Masud i talibani.
Ipak, u zemlji u kojoj je nasilje toliko dugo bilo svakodnevnica, glas razuma možda i ne prevlada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu