Ukoliko su ankete tačne, to jest ako se rezultati izbora uglavnom budu poklopili sa aktuelnim istraživanjima javnog mnjenja, predsjednik će trećeg novembra doživjeti veliki poraz.
Prosječan rezultat ankete Instituta FiveThirtyEight u utorak je pokazivao da Trampov protivkandidat vodi sa 52,3 odsto glasova, dok je Tramp imao svega 41,9 odsto i pitanje je kako bi predsjednik mogao da nadoknadi zaostatak od 10,4 odsto, osim ako dramatično ne izmijeni kampanju, ocjenjuje Zidojče cajtung.
Uprkos tome, ankete daju samo djelimičnu sliku stanja. Odluka se donosi u svakoj saveznoj državi ponaosob, a svaka od njih ima različiti broj ljudi u Kolegijumu izbornika. Kolegijum je taj koji bira predsjednika, a za pobjedu je potrebno 270 glasova. Prema tome: sasvim je moguće da određeni kandidat ima manje glasova u cijeloj zemlji, a da ipak postane predsjednik zato što je pobijedio u „najvažnijim“ državama. Tako je bilo i 2000, kada je pobijedio Džordž V. Buš, i 2016, kada je pobijedio Tramp.
Bajden, međutim, značajno vodi i po broju glasova u Kolegijumu izbornika. Na osnovu aktuelnih anketa, sajt 270ToWin.com pripisuje demokrati 290 glasova (stanje takođe od utorka), a aktuelnom predsjedniku svega 163, dok je 85 glasova za sada sporno. Međutim, čak i da Tramp dobije svih 85, to ne bi bilo dovoljno da ostane predsjednik.
Bez obzira na scenario, odlučujuće pitanje je da li su ankete tačne, a odgovor je „možda“.
Stručnjaci za izbore su ove godine barem pokušali da nešto nauče iz grešaka 2016, kada su ankete predviđale pobjedu Hilari Klinton. Činjenica je da je ona zaista osvojila oko tri miliona glasova više od Trampa, ali su prognoze u pojedinim važnim saveznim državama bile pretjerano optimistične. U Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu demokratkinja je izgubila sa manje od 100.000 glasova, što je bilo dovoljno da Tramp dobije većinu glasova u Kolegijumu izbornika.
Ovoga puta istraživači javnog mnjenja su promijenili kriterijume anketiranja, uzimajući u obzir, na primjer, stepen obrazovanja birača. Oni se nadaju da će na taj način dobiti realniji presjek birača i samim tim vjernije prikazati političko raspoloženje.
Bajden u Pensilvaniji trenutno ima 7,1 procentni poen više od Trampa, u Mičigenu osam, u Viskonsinu 7,6, što je veća prednost od one koju je u istom periodu prije četiri godine u tim državama imala Hilari Klinton. Ipak Bajdenova prednost nije dovoljno velika da bismo zaključili da je već pobijedio. Trampovi izgledi za pobjedu su mali – prema procjeni FiveThirtyEight u utorak svega 13 odsto – ali oni ipak postoje, prenosi Blic.
Imajući u vidu činjenicu da Tramp može da izgubi u dvije od ove tri države, a da ipak ostane predsjednik – ako pobijedi u svim drugim saveznim državama u kojima je pobijedio i 2016 – Bajdenova prednost nikako nije sigurna.
Bajdenove pristalice, međutim, ističu da njihov kandidat vodi i u mnogim saveznim državama u kojima je Tramp pobijedio 2016, na primjer, u Floridi i Arizoni. Čak i tradicionalna republikanska uporišta poput Sjeverne Karoline i Teksasa mogla bi da budu srušena i „pripadnu“ Bajdenu, što bi bila neka vrsta političke revolucije. Osim toga, broj neodlučnih birača danas je znatno manji nego 2016. i iznosi oko dva-tri odsto, a ne više od deset.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu