Prva zvijezda OFF je atraktivni brazilski glumac Andre Lamoglija, za kojim uzdište pola planete.
Druga zvijezda je direktor festivala, mladi i uspješni reditelj Kenan Musić. Musić je pažnju ne samo filmske publike privukao izjavom da „glumce i glumice ne mogu zamijeniti roboti, ali da bi mogli zamijeniti (loše) političare.“
O malim tajnama velikog festivalskog događaja, o tokovima novca i uticaju politike na fimsku produkciju, o filmovima u BiH i Srbiji, ali i o svojoj izjavi, koja je bila direktna aluzija na već čuveni biser Bakira Izetbegovića, Kenan Musić govori u intervjuu za Srpskainfo.
– Ta moja izjava nije bila nikakava aluzija. To je direktan odgovor na nebuloze koje dolaze od Bakira Izetbegovića i njegove stranke. Naprosto je nemoguće svariti stvari koje govori i njegov uvredljiv odnos prema građanjima ove zemlje – kaže Kenan Musić.
Podvlači da ne podržava nijednu nacionalističku, etničku politiku, pa ni onu koju provodi SDA, i da se ne libi da to javno kaže, ali da u Sarajevu nikad nije imao problema zbog izjava, jer slično misli velika većina Sarajlija, kojima je „dosta iseljavanja, loše politike i manjka pozitivnih društvenih procesa“.
– Sarajevo je prelijep grad pun mogućnosti, grad mladosti, regionalni filmski centar i grad u kojem će vas uvijek dočekati kao najrođenijeg i čuvati kao malo vode na dlanu. Ali, o tome se ne priča zbog loše politike, glupih izjava i ratnohuškačke retorike – kaže Kenan Musić.
Smatrate, dakle, da je Sarajevo neki izuzetak u regionu?
Ne. Sve pozitivno mogu reći i za Beograd i Novi Sad, ali s obzirom na sličnost političkih prilika-neprilika sve to pada u drugi plan. Suština je da mladi odlaze i iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine i taj problem neće riješiti roboti, ni s ove ni s one strane Drine. To može riješiti samo dobra, kvalitetna politika posvećena mladima i njihovom obrazovanju, politika progresivnih ideja. A toga nema.
Ipak, u Srbiji se snima daleko više filmova i serija nego u BiH. Da li specifična politička situacija u BiH utiče i na filmsku umjetnost?
Istina je da Srbija ima dosta više sredstava, u milionima evra više, i da to rezultira mnogo većem broju snimljenih filmova i serija. Međutim, i u Srbiji je primjetan uticaj politike u odabiru korisnika sredstava za snimanje: odnos prema umjetnicima kritičarima vlasti i odnos prema slijepim pratiocima sistema je dijametralno suprotan. Umjetnost treba da bude operisana od politike – u svemu pa i u dodjeli novca iz budžeta. Nažalost, nigdje na Balkanu nije tako. Uglavnom snimaju podobni, a ne talentovani i novi mladi autori.
Mi u BiH se dičimo filmom kao najboljim izvoznim brendom, a ulaganja su minimalna. Sujeta i želja za monopolom uništavaju možda posljednju granu kreativne industrije u BiH. Eto, i uspjeh našeg festivala priznaju gosti, partneri, sponzori, prijatelji iz 14 zemalja svijeta, a u BiH se zbog tog uspjeha moramo pravdati i izvinjavati.
Možda je „štos“ u tome što se filmovi, koje ste prikazali na festivalu, bave marginalizovanim grupaama: od izbjeglica, povratnika, siromašnih, do LGBT osoba. Koje su od ovih tema najprivhaćenije kod publike?
Nivo tolerancije i široki pogledi na svijet su nešto što OFF publiku čini jednistvenom. Mi nismo festival koji lažno morališe. Svi znaju šta je na programu festivala. Publika zna šta dolazi gledati i nemaju problem s tim. Sve teme u sklopu OFF-a prihvaćene su ravnopravno i ne tretiraju se sa nekim posebnnim i čudnim pogledima koji mogu stvoriti tenzije ili probleme. Sarajevo je dovoljno veliko i široko za sve. To je multikulturalan grad sa bogatom urbanom istorijom i mi želimo da se takva slika šalje u svijet. Želimo da ugasimo politiku koja od Sarajeva pravi kasabu. Sarajevo to nije nikad bilo i neće nikad biti.
Dobro, ali tematika festivala je ipak izazovna. Da li ovakva tematika dovodi i sam Festival u opasnost da, kao i “junaci” fimova i mladi glumci, ostane na margini?
Apsolutno ne. Meni je drago sto većina od političkih „lidera“ koja ima problem sa OFF-om i njegovim temama, smatra da smo zbog tematike i stavova „na ivici“. Naprotiv, uvijek smo bili i uvijek ćemo biti festival koji je svojevrsna opizicija lošoj politici. Borićemo se do kraja da svaki pojedinac u ovom društvu bude tretiran sa jednakim pravima i da njegov život u BiH bude život dostojan čovjeka. Film je jak medij, a naš festival veoma pristupačna i moćna platforma za mlade autore, koji filmom žele mijenjati svijet. Ako ćemo i jedan odsto uspjeti u tom naumu, a uspjevali smo i više, naša misija je potpuna.
Najveća senzacija OFF-a je brazilski glumac Andre Lamoglija koji glumi u planetarno popularnoj „Netfliksovoj“ seriji „Elite“. Dodijelili ste mu prvu nagradu u životu. Kakva je reakcija publike na ovog glumca i da li je to pokušaj da se senzacijom populariše Festival?
Andre Lamoglia kao ni Damian Hardung 2019. godine možda jesu senzacije Festivala, ali su i bitan faktor našeg „OFF Talents“ programa. Da je njegov dolazak zaista pun pogodak svjedoči i publika koja ga je dočekala veličanstveno. Šetao je Bašćarsijom, fotkao se sa ljudima, jeo ćevape, kadaif i baklavu, napio se vode sa česme Begove džamije. Dan poslije Festivala boravili smo u Hercegovini…
Ali dok su svi mediji izvještavali kuda se Andre kretao šta je jeo, niko nije pisao da je za 200 mladih ljudi održao mini master klas, odgovarajući na desetine pitanja. Znači, niko ne piše o onome što je najbitnije – obrazovanje i usavršavanje mladih glumaca, što je bio glavni cilj dovođenja Lamoglije.
Nismo ga mi doveli zato što je u ulozi Ivana seksi i lijep, nego zato što tumači jednu od najkompleksnijih uloga u u seriji i što sa takvim glumačkim iskustvom može pomoći mladim glumcima i uputiti ih u tajne zanata.
Dakle, Andre jeste senzacija i to nam je pomoglo i unaprijedilo Festival, ali senzacija nije sama sebi svrha. Biće još većih senzacija na OFF festivalu od iduće godine, jer Sarajevo zna da ugosti ljude i time treba da se ponosimo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu