Rečeno je ovo na današnjoj konferenciji za novinare povodom usvajanja Strategije razvoja kulture i objavljivanja rezultata prvog javnog konkursa za projektne ideje u okviru projekta „Banjaluka 2024“.
Strategija razvoja kulture za period 2018-2028. godine prvi je dokument ove vrste ne samo u Srpskoj, nego i BiH, i njime je Banjaluka postavila pravce za rast kulturne scene u gradu.
Kao sastavni dio aplikacije Banjaluke za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine, strategija teži ka tome da svojim sadržajem napravi jednu veliku promjenu u narednom desetogodišnjem periodu.
Rekao je Marko Bilbija šef Tima za pripremu aplikacije „Banjaluka 2024”, koji je prethodnih godinu dana i radio ovaj dokument, uz učešće cjelokupne banjalučke scene. Prema njegovim riječima, značaj dokumenta ogleda se i u tome što je uključio sve one stvari koje su u vezi sa savremnim stremljenjima u kulturi.
-Prije svega, mislim na kulturne industrije i podjelu na umjetnost, nasljeđe i kulturne kreativne industrije kazao je Bilbija.
Dijana Grbić član Tima „Banjaluka 2024“ naglasila je da strategija do 2024. godine predviđa uvećanje sa 1,35 odsto, koliko je bio procenat za kulturu u 2017. godini, na oko 4,6 odsto za do 2024. godine s krajnjim ciljem da se do 2028. godine u budžetu Grada nađe procenat od šest odsto koji će biti namijenjen za kulturu.
U tom segmentu, predviđa se otvoren način finansiranja, izbora komisija, uvećanje sredstava za finansiranje projekata, odnosno prelazak gotovo u potpunosti na projektno finansiranje.
Drugi važan segment, jeste razvijena infrastrukturna mreža za kulturu i umjetničku djelatnost.
-Strategija do 2024. godine predviđa osnivanje novih gradskih institucija, od kojih je jedna muzej grada Banjaluke u Kastelu sa pripajanjem određenih objekata koji su pod zaštitom ili treba da dodbiju svoju konačnu namjenu, poput Galerije „Terzić“, Šeranića i kuće Vlade Miloševića – navela je Grbićeva i dodala da je planirano i redefinisanje načina rada Doma omladine.
Prvi strateški dokument iz oblasti kulture, izdavaja i cilj da se dođe do jake autentične i profesionalne scene.
-Da kroz podršku razvoja projektnog finansiranja, novih programa i izraza dobijemo potpuno nove programske sadržaje koji su moderni i okrenuti ka različitim ciljnim grupama, naročito sa naglaskom za mlade i djecu – rekla je Grbićeva i zaključila da iz ovog dokumenta slijedi akcioni plan, kojim će sve oblasti biti jasno definisane.
Nedostaje više inovativnosti
Paralelno sa procesom izrade strategije kulture, proveden je i prvi konkurs za projektne ideje u okviru projekta „Banjaluka 2024“. Ukupno 157 pristiglih ideja, ocjenjivao je međunarodni žiri odnosno četiri eksperta iz oblasti iz Evropske prestonice kulture.
-Oni imaju mnogo više iskustava i znaju prepoznati projektne ideje koje su dobre u odnosu na koncept Evropske prestonice kulture kao programa i projekta, a na osnovu našeg slogana „Suprotnosti se privlače“ – kazala je Monika Ponjavić, član Tima „Banjaluka 2024“.
Od pristiglih, 47 projekata su ispunili sve uslove i svojom kreativnošću, inovativnošću i vizijom zadovoljili kriterijume konkursa.
-Ovih 47 nisu nužno najbolje ideje, nego najbolje ideje koje se uklapaju u naš koncept. Generalno, svi projekti najmanje bodova osvajali su na inkluzivnosti, inovativnosti i participativnosti što su termini i modeli funkcionisanja koji su, kako se pokazalo, našim organizacima još najdalji. Jako je važno da putem ovog projekta počnemo da mijenjamo modele našeg funkcionisanja u kulturi – kazala je Monika Ponjavić i zaključila da je do sada pripremljeno skoro 70 odsto aplikacione forme za kandidaturu Banjaluke za Evropsku prestonicu kulture.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.