Odbornici Skupštine Grada Banjaluka danas su se bavili uglavnom graditeljsko urbanističkim temama. Prvo su usvojili zaključak, kojim se ponovo utvrđuje Nacrt Urbanističkog plana grada. Time je, nakon 4 godine zastoja, “otkočen” proces usvajanja “graditeljskog ustava” Banjaluke.
Potom su, što je prilično paradoksalno, usvojili čak 11 izmjena regulacionih planova. Na dnevnom redu je, prvobitno, bilo čak 26 regulacionih planova, ali je 15 skinuto sa dnevnog reda.
Prema tvrdnjama odbornika Liste za pravdu i red Igora Mandića, sa dnevnog reda su skinuti RP koji su, kako reče, “u simbiozi sa Gradskom upravom”, dok su oni “bliski skupštinskoj većini” prošli i na kraju su usvojeni velikom većinom glasova.
Ipak, ozbiljno se zakuvalo tek kada je na denvni red došla Građanska incijativa “Za Plan, a ne za klan”.
Kako navode predlagači, cilj inicijative, koju je peticijom podržalo 1.556 građana, je da se spriječi urbanistički haos i gradnja bez ikakvog plana i smisla, jer takva gradnja ozbiljno narušava kvalitet života u Banjaluci.
Tri mjeseca se čekalo da inicijativa, što je zakonska obaveza lokalnih organa vlasti, dođe na dnevni red.
– Naš zahtjev nije politički, nije motivisan ličnim interesima. On je zakonski, stručan i duboko građanski – rekla je Tijana Grujić obrazlažući, u ime predlagača, ovu inicijativu.
Podsjetila je da je trenutno je u Banjaluci na snazi Urbanistički plan iz 1975. godine. Novi UP je u izradi, i zato svaka nova izmjena regulacionih planova, prije usvajanja Urbanističkog, kako je rekla, predstavlja kršenje zakona i razuma.
– Iako se izmjene regulacionih planova ponekad predstavljaju kao način za kratkoročno povećanje prihoda gradske administracije, one se ne smiju koristiti u toj funkciji. Regulacioni planovi nisu izvor zarade, oni su alat upravljanja prostorom. A prostor je vrijedan, ograničen i neobnovljiv resurs – poručila je Grujićeva i pozvala odbornike da ne prepuštaju grad onima koji imaju više novca, nego da izaberu zakon, struku i javni interes.
Osim Smiljane Moravac Babić iz PDP, koja je rekla da 1.500 ljudi ne može odlučivati u ime grada, i optužila aktiviste Građanske inicijative da su “u dosluhu sa skupštinskom većinom”, svi ostali odbornici su, uglavnom, govorili pozitivno o inicijativi, a neki su je čak gorljivo podržavali.
Tu i tamo se čuo poneki glas o usporavanju razvoja grada, koji “danas ne bi imao nijedan kružni tok, da je obustavljeno donošenje regulacionih planova”, pojedini odbornici su izrazili zabrinutost za gradski budžet koji se puni upravo iz tih izvora, ali mnogo su glasniji bili oni koji su tvrdili da moratorijum na usvajanje i izmjenu RP dobar alat: da se stane u kraju urbicidu, a da se istovremeno ubrza usvajanje Urbanističkog plana.
Ipak, priča je jedno, a glasanje drugo. Zabrana prekrajanja i usvajanja regulacionih planova nije dobila većinu na glasanju.
Presudili su odbornici SNSD i ostalih stranaka skupštinske većine, koji su, svi redom, bili uzdržani.
“Za” je glasalo samo 8 odbornika: Dragan Milanović, Krsto Golijanin i Igor Maksić iz PDP, Goran Selak i Saša Gligorić iz SPS, Igor Radojičić iz Pokreta “Svojim putem”, Igor Mandić iz Liste za pravdu i red i Branislav Čerek iz Narodnog fronta.
Da je unaprijed znao šta će se desiti, pokazao je, u svojoj diskusiji, potpredsjednik Skupštine grada i odbornik nacionalnih manjina, Saša Čudić.
– Ova građanska inicijativa je jasna poruka da se u gradu mora nešto mijenjati. Ali, ona vjerovatno neće biti usvojena. Ovdje ne mogu da se usvoje samo 2 dokumenta: Urbanistički plan i Etički kodeks. Zašto? Ne znam – rekao je Saša Čudić.
I on je na glasanju bio uzdržan.
Inicijativu “Za plan, a ne za klan” podržali su članovi Savjeta Urbanističkog plana Banjaluke, sve redom vrhunski stručnjaci za urbanizam iz cijele regije, na čelu sa profesorom beogradskog Univerziteta, Ivanom Raškovićem.
Ali, nisu je podržali odbornici. I ona je – potonula.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu