Među tim mjerama su zabrana punjenja bazena i bunara, zabrana zalijevanja bašti, plantaža, plastenika, terena za sport i rekreaciju, pa zabrana akumuliranja vode, zabrana prekomjerne potrošnje vode u sanitarne svrhe, zabrana pranja vozila, tepiha i zabrana svakog drugog nenamjenskog trošenja vode.
Posebno je zanimljivo što gradonačelnik predlaže da se zabrani i “punjenje posuda bilo kojeg oblika i namjene trećim licima”.
Šta tačno ova odredba znači i da li su posude “bilo kojeg oblika” i šerpice i kante, predlagač ne objašnjava.
Jasne su, međutim, dvije stvari. Prvo, u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o javnom vodovodu i javnog kanalizaciji nigdje se ne spominje isključivanje nesavjesnih potrošača, što će reći rasipnika vode.
Gradski štab za vanredne situacije početkom nedjelje ozbiljno priprijetio tom mjerom, koja je, očigledno, nije u skladu sa zakonima.
Drugo, navedene restriktivne mjere će se primjenjivati samo ako u ponedjeljak Skupština grada prihvati Stanivukovićev prijedlog, što će reći da i ovog puta sve zavisi od famozne skupštinske većine.
Ako većina odbornika glasa za, uslijediće i povećanje kazni za rasipanje vode, koje se kreću od 100 do čak 10.000 KM, za one koji se ogriješe o zabrane.
Još je zanimljivije obrazloženje ovog prijedloga, u kojem gradska vlast otvoreno priznaje se “Banjaluka u ljetnim mjesecima suočava sa problemima u vodosnabdijevanju pojedinih dijelova grada.”
– Potrebno da se korišćenje voda i upravljanje njima vrši na racionalan i održiv način, tako da se spriječi nepotrebno korišćenje voda i da isto ne prevazilazi prirodno obnavljanje resursa – navodi se u obrazloženju odluke, koju predlažu Stanivuković i njegovi saradnici.
Mnogi u Banjaluci se ne bi složili s ocjenom da u gradu, koji ima Vrbas, Vrbanju, Suturliju i još nekoliko malih rijeka, zalivanje bašti ili pranje automobila “prevazilazi prirodno obnavljanje resursa”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu