Poručili su to iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, podsjećajući da u najvećem gradu Srpske trenutno samo 35 ulica nosi naziv po nekoj od učenih žena koje su mijenjale društvo oko sebe na bolje.
Analiza koju su aktivisti radili u maju i junu pokazala je da od ukupno 650 ulica na teritoriji Grada Banjaluka, tek 5,4 odsto njih je imenovano po ženama, što je zanemariv procenat. Takođe, samo jedna ova ulica se nalazi u užem centru grada.
Postoje još i četiri ulice koje se na indirektan način tiču žena: Braće Mažar i majke Marije, Braće i sestara Kapor, Braće i sestara Glumac, Kola srpskih sestara.
Ime ulice je mnogo više od pukog imena. Ono oslikava ideološke i kulturološke stavove jednog društva. Kroz imena ulica iščitavamo čemu i kome neka zajednica daje na značaju, iščitavamo istoriju i položaj muškaraca i žena jednog društva. Iz naziva banjalučkih ulica mogli bismo zaključiti da žena, koje su radile i stvarale u ovom gradu, skoro da nije ni bilo – naglasili su iz ove organizacije.
Nagradna igra: OBOJI I NAGRADU OSVOJI! 🎨Isprintaj sliku, oboji, uslikaj, napiši šta znaš o ženi sa slike i pošalji u…
Posted by Helsinški parlament građana Banja Luka on Monday, July 22, 2019
Aktivisti su napravili i listu 10 žena koje su radile i stvarale u Banjaluci, ali koje nemaju svoje ulice i o čijim životima se malo zna. Takođe su izdali i Bojanku sa ilustracijama i njihovim kratkim opisima:
- Marina Popović – direktorka Državne ženske građanske škole i članica aero-kluba;
- doktorka Gizela Januševski – liječila građane koji nisu imali sredstava, a jedan od najvećih doprinosa je što je otvorila dispanzer u Šeheru;
- Vuka Marković – zahvaljujući njoj je Banjaluka dobila centar za vaspitno-zabani život djece, danas poznat kao Dječije pozorište;
- Julija Pejnović, profesorka klavira u Muzičkoj školi;
- Margita Debeljak – otvorila baletski studio u Banjaluci;
- književnica Nasiha Kapidžić-Hadžić;
- Mira Kesić – zbrinjavala ratnu siročad i formirala dječje domove;
- Nadežda Lazarević – aktivno učestvovala u društvenom i kulturnom životu Banjaluke;
- Vahida Maglajić – borila se za ravnopravnost žena, promovisala pismenost i emancipaciju;
- Dr Branislava Perović-Nešković – prva direktorka Instituta “Vinča”.
U okviru mini kampanje, aktivisti su ovu ideju predstavili i stanarima novih zgrada u Lazarevu, koji imaju privremeni naziv ulice.
– Imali smo već nekoliko uspješnih akcija sa stanarima, na izgradnji dečijeg igrališta, sadnji drveća. Oni su stvarno angažovani na uređenju svog naselja zbog čega smo im predočili i ovu mogućnost, da mogu, ukoliko žele, sami odabrati i ime za svoju ulicu i uputiti takav prijedlog u Gradsku upravu – naglasila je direktorka HP Dragana Dardić, te pozvala i stanovnike drugih dijelova Banjaluke da pokrenu ovakve inicijative.
Feministička tura
Pored aktivnosti na preimenovanju ulica u gradu, u sklopu projekta “Oživimo javne prostore”, članovi Helsinškog parlamenta osmišljavaju i prvu feminističku turu kroz grad, a sve kako bi javni prostori dobili žensku perspektivu, koja je do sada bila zanemarena i kako bi, kažu, zaslužene žene, borkinje, naučnice, glumice, doktorke, profesorke, ponovo upisali u vrijeme i prostor grada na Vrbasu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu