To potvrđuju i stručnjaci koji su upoznati sa ovom temom koji za BL portal kažu da se Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u Banjaluci sprovodi djelimično, bar kada je riječ o stambenim zgradama i da stanari nadležne firme angažuju tek onda kada je prekasno.
– Prije nekoliko dana, idući s posla, na rešetki ispred stambene zgrade u centru grada vidjela sam velikog, mrtvog pacova. Grozan prizor koji me natjerao da se zapitam koliko Banjaluka vodi računa o deratizaciji i neophodnim mjerama, naročito nakon što su medije preplavile priče o zarazi leptospirozom u Sarajevu”- kaže Banjalučanka Marijana koja živi u jednoj od zgrada u Mjesnoj zajednici Centar.
Kako kaže, u tom naselju je punih 18 godina, ali se ne sjeća da je ikad vidjela radnike koji obavljaju deratizaciju.
Da je strah od pacova, tačnije, potencijalne zaraze opravdan, potvrđuju i oni koji se bave održavanjem zgrada u Banjaluci, s obzirom na to kako se sprovodi zakon koji reguliše ovu oblast.
– Što se tiče stambenih zajednica koje vrlo često imaju problem sa ovim, zakon se primjenjuje djelimično. Primjenjuje se onda kada se ukaže potreba, odnosno kada se glodari i štetočine koje mogu da ugroze ljudsko zdravlje već pojave i uzmu maha. Tek u tom trenutku ljudi reaguju i angažuju firme koje su ovlašćene za dezinfekciju i deratizaciju – kaže u razgovoru za BL potal Marko Janjić, direktor banjalučke firme „Zevis“.
Prema važećem zakonu, deratizacija bi trebalo da se obavlja redovno, dva puta godišnje i to u proljeće i na jesen. Međutim, kako ističe Janjić, mnogi Zev-ovi zapostavljaju ovo pitanje, do trenutka kada bude prekasno.
– Prošle godine smo imali jedan slučaj na Starčevici gdje je čitav niz zgrada bio okupiran štakorima, toliko da su ulazili ljudima u stanove – navodi naš sagovornik i dodaje da su na udaru naročito starije zgrade, sa zastarjelom infrastrukturom i kanalizacionim sistemom što olakšava razmnožavanje pacova.
Dodatni problem je, smatra Janjić, izostanak kontrole nadležnih o redovnoj deratizaciji.
-Na nivou Grada eventualno Komunalne inspekcije mogu biti te koje kontrolišu. Ja vjerujem da one vrše kontrole ugostiteljskih objekata. Međutim, još nisam čuo da one kontrolišu da li se vrši deratizacija stambenih zgrada. Možda u tom dijelu mogu da barem informativno da djeluju prema građanima, da se zajednice i zgrade informišu o tome, a onda možda i nekim represivnijim mjerama – tvrdi sagovornik.
Iz Gradske uprave za BL portal kažu da se svake godine po planu sprovode jesenja i proljetna deratizacija. Navode i da je obavezna, sistematska, preventivna, proljetna deratizacija na području grada izvršena u ugovorenom roku, do 15. maja, u skladu s zaključenim Ugovorom sa preduzećem ,,EKO-BeL” d.o.o. Laktaši. Dodaju i da je kontrolu i nadzor vršila Zdravstvena inspekcija Grada Banja Luka.
– Sistematska deratizacija obuhvata: predškolske i školske ustanove, socijalne i zdravstvene ustanove i vjerske objekte, zgrade državne uprave i objekte kojima gazduje Grad, javne zelene površine i parkove, deponije smeća, obale rijeka i vodotoka, sakralne objekte, zajednice etažnih vlasnika, individualna domaćinstva u selu i gradu, primarnu i sekundarnu kanalizacionu mrežu, sve objekte male privrede, objekte privatnih i javnih preduzeća, objekte javnih i drugih ustanova, sjedišta međunarodnih organizacija i drugih subjekata – navode iz Gradske uprave.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu