Sedam godina kasnije, na površinu izlaze dokazi koji ukazuju na to da se kod sklapanja ugovora o strateškom partnerstvu sa preduzećem „IEE“ iz Banjaluke 2017. godine, a koje ima vlasnički udio od 51,03 odsto u „Eko Toplanama“, Grad na svoju štetu, a u korist ove firme, odrekao prava na jednostrani raskid ugovora.
Sve to se desilo mimo znanja Gradske skupštine, koja je prethodno usvojila prijedlog odluke o izboru strateškog partnera sa nacrtom ugovora u kojem su gore spomenute odredbe postojale.
Naime, odbornici su dali saglasnost na ugovor u kojem je stajala odredba da grad Banjaluka može jednostrano raskinuti ugovor sa „IEE“ ukoliko privatni partner ne obezbijedi finansije i ne isporuči opremu u vrijednosti od 16,33 miliona maraka, piše CAPITAL.
Ugovor koji su usvojili odbornici
Međutim, u ugovoru koji je potpisan 30. maja ta odredba je izbrisana i ne postoji.
Ugovor koji je potpisan
Zanimljivo je da su se odredbe za jednostrani raskid mijenjale samo kada su u pitanju prava Grada, dok je „IEE“ zadržao sva prava za raskid ugovora, odnosno njihov dio se nije mijenjao u odnosu na ono što su odbornici prihvatili i usvojili.
Preciznije, njima je na raspolaganju ostalo ukupno osam opcija za jednostrani raskid, a gradu samo šest. Napominje se, nacrtom ugovora i Grad je imao osam.
Malo ko danas želi da razgovara o ovoj temi. Iz „Eko Toplana“ odgovornost prebacuju na Gradsku upravu, a koja se brani ćutanjem.
Ugovor o strateškom partnerstvu je inače potpisao tadašnji gradonačelnik Igor Radojičić koji je istakao da ne zna o čemu se radi.
Ipak za komentar je bila spremna Dragana Kljajić, član Upravnog odbora „Eko Toplana“ imenovan ispred Grada Banjaluka.
Ona kaže da je evidentno da u Ugovoru koji je potpisan i objavljen u Službenom glasniku Grada Banjaluka ne stoji da Grad može jednostrano raskinuti ugovor ako privatni partner nije izvršio finansiranje kako je ugovoreno.
– Ako se ugovor koji je potpisan i objavljen u Službenom glasniku Grada Banjaluka i ugovor za koji su odbornici faktički glasali i koji je usvojen na Skupštini grada razlikuju, onda ja nisam adresa da tražite objašnjenje, jer se u tom slučaju ovdje radi o falsifikovanju što zahtjeva preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji od strane nadležnog tužilaštva, a kako bi se utvrdile činjenice – kazala je ona.
Podsjećamo, Grad je u javno-privatno partnerstvo ušao pravdajući se da je postojeći sistem grijanja zastario, da je energetski neefikasan i da proizvodi ogromne finansijske troškove.
Stara toplana je do 2017. godine imala skoro 87 miliona maraka akumuliranih obaveza, a kao glavni razlog se navodio mazut preko kojeg su se grijali kotlovi.
Izgrađena je nova toplana, ali je ostala stara toplifikaciona mreža, pa su brojni potrošači tvrdili da nisu osjetili nikakvo poboljšanje u kvalitetu usluge.
Prema podacima iz privrednog registra, „Eko Toplane“ su u prošloj godini imale 25,5 miliona KM prihode i dobit od 1,84 miliona KM sa 80 zaposlenih radnika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu