Iako njihova pojava kod građana izaziva zabrinutost, stručnjaci ističu da za sada nema razloga za paniku, ali da je važno pridržavati se preventivnih mjera i izbjegavati kontakt sa ovim divljim životinjama.
Darko Jovanić, stručnjak za lovstvo u Lovačkom udruženju „Zmijanje“ iz Banjaluke, objašnjava da lisice u urbana područja dolaze prvenstveno zbog tri osnovna uslova neophodna za opstanak – hrane, zaklona i mira.
Kako kaže, širenje gradskih naselja prema ruralnim područjima, zarastanje neobrađenih površina i postojanje zelenih koridora omogućili su ovim životinjama da se približe gradovima. Zaklon pronalaze u šipražju i neuređenim površinama, dok hranu nalaze u kontejnerima i otpacima koje građani ostavljaju.
– Lisice su postale naši redovni stanovnici u gradskim uslovima. Našle su zaklon u neuređenim površinama, a hranu u kontejnerima i otpacima. Pošto ih građani uglavnom ne uznemiravaju, imaju sva tri faktora neophodna za opstanak – pojasnio je Jovanić za RTRS.
Dodaje da su lisice korisne životinje u prirodi jer se hrane uginulim životinjama i glodarima, čime doprinose održavanju prirodne ravnoteže. Na njihovo približavanje gradovima utiču i promjene u ruralnim sredinama, smanjena dostupnost prirodne hrane, ali i konkurencija šakala.
Za sada nema zabilježenih slučajeva bjesnila
Iako je pojava lisica često povezana sa strahom od bjesnila, Jovanić navodi da za sada nema zabilježenih slučajeva ove bolesti, niti napada lisica na ljude.
Ipak, upozorava da je potreban oprez, posebno kada je riječ o kućnim ljubimcima.
– Građani treba da vode računa da njihovi ljubimci ne dolaze u kontakt sa lisicama. Kada ih primijete u svom okruženju, potrebno je da ih ne privlače hranom i da ih drže na bezbjednoj udaljenosti – istakao je Jovanić.
Posebno upozorava na ostavljanje hrane izvan kontejnera, jer se time lisice dodatno privikavaju na prisustvo ljudi i gradsko okruženje.
Kako kaže, cilj je da se životinjama ne stvara osjećaj dobrodošlice u naseljenim mjestima, već da se, bez radikalnih mjera, podstaknu da se vrate u prirodna staništa.
Kada pojava lisice treba da izazove dodatni oprez?
Neobično ponašanje životinje, naročito ako ne pokazuje strah od ljudi, može biti razlog za dodatni oprez i prijavu nadležnim službama.
– Ipak, približavanje ljudima ne mora nužno značiti da je lisica bolesna, već može biti posljedica navikavanja na gradsko okruženje – pojasnio je Jovanić.
Dodaje da lovačko udruženje i njegove stručne službe, u saradnji sa gradskom inspekcijom, izlaze na teren kada građani prijave pojavu lisica i pružaju savjete u konkretnim situacijama.
Prema njegovim riječima, sa opadanjem lišća i smanjenjem prirodnog zaklona očekuje se da će se lisice tokom zime više povlačiti u svoja prirodna staništa. Njihovo ponovno pojavljivanje u gradskim naseljima moguće je na proljeće i tokom ljeta.
Jovanić poručuje da lisice ne treba uznemiravati, hraniti niti im prilaziti. U slučaju susreta, potrebno je držati odstojanje, zaštititi kućne ljubimce i o eventualnom problemu obavijestiti nadležne službe.
– Dok god imamo neuređene površine i zelene enklave u gradu i njegovim rubnim dijelovima, imaćemo i ovakve susrete. Potrebno je da naučimo kako da živimo u okruženju u kojem su i ove životinje dio prirode – zaključio je Jovanić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.