Pumpa u Ulici Knjaza Miloša je već sagrađena, a preostalo je da se uradi pristupni put koji će, po priči mještana, “presjeći” trotoar kuda svakodnevno prolaze, a “nastradaće” i stabla na toj lokaciji.
Drveće je taman uspjelo da poraste toliko da ga neko ne može polomiti, niti vjetar iščupati, i sada će ga posjeći. Nema smisla da se na jednom mjestu sade stabla, a na drugom uništavaju, ništa se time ne postiže – komentariše Milan koga smo zatekli u prolazu.
Zbog izgradnje pumpe s pratećim sadržajima u ovoj ulici, prema informacijama iz Gradske uprave, izmjenjen je i regulacioni plan 2016, a na osnovu čega su, kažu, urađeni urbanističko-tehnički uslovi. Pribavljeno je, dodaju, i stručno mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u kojem je konstatovano da na ovom lokalitetu nema evidentiranih prirodnih vrijednosti.
– Samim tim, planiranim uklanjanjem sadnica lišćarskog drveća se ne ugrožavaju vrijedne vrste dendrofonda – obrazloženje je iz Odjeljenja za prostorno uređenje.
Ovakav odgovor, upozoravaju iz Centra za životnu sredinu, formalno-pravno je potpuno ispravan, ali mnoga stabla su na taj način i uklonjena.
– Pod pritiskom gradnje nestalo je čak i registrovano vrijedno stablo divljeg kestena pri izgradnji objekta na lokaciji ispred bivšeg restorana “Lovac”. Podsjećam da je list ove vrste kestena i zaštitni znak grada Banjaluka, a jedno od rijetkih zaštićenih primjeraka dendroflore je nestalo pod pritiskom gradnje tik preko puta Gradske uprave – napominje inženjer šumarstva Aleksandra Dragomirović, uz podsjećanje da je gradsko zelenilo važno jer ima funkciju filtriranja vode i vazduha, smanjenja temperature, očuvanje biodiverziteta, te povoljan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje.
“Grad zelenila”?
Grad Banjaluka, iako često nazivan “gradom zelenila”, u poslijeratnoj eri nije pokazao odnos prema gradskom zelenilu koji bi potvrdio taj naziv. Pretjerana, neplanska urbanizacija, izgradnja koja se vrši bez urbanističkog plana, naglašavaju u CZŽS, dovela je do toga da u gradu zelene površine, aleje, pojedinačna stabla nestaju pod pritiskom gradnje.
Ovaj trend betonizacije, dodaju aktivisti, uz povećan broj automobilskog saobraćaja u gradu je doveo i do lošijih mikroklimatskih uslova, pa je primjetno povećanje sušenja stabala u gradu, odnosno ukupno smanjenje kvaliteta gradskog zelenila. Rekonstrukcije starih aleja nisu bile uspješne, mjere njege stabala su takođe loše.
– Često svjedočimo preagresivnom orezivanju starih stabala – koja vrlo brzo dovode do sušenja, što potom vodi do uklanjanja jedinke, pa sadnje nove. Sve ove radnje su i materijalni trošak za grad, odnosno sve nas, te ukoliko se provode nestručno lako možemo zaključiti da se troškovi samo multipliciraju, a bez kvalitetnog rezultata. Pitanje odgovornosti za neuspjeh ovih poslova se rijetko ili gotovo nikada ne procesuira – kaže Dragomirovićeva.
– Ono što smatramo da je potrebno što hitnije po ovom pitanju na nivou grada definisati, a da bi budućnost gradskog zelenila bila dobra je što prije imati kvalitetan urbanistički plan koji bi stihijsku gradnju sveo na minimum, katastar zelenila, pojačan inspekcijski i komunalni nadzor nad ovim segmentom, izdvojenu službu na nivou grada koja bi se bavila ovim pitanjem, sa stručnim osobljem, a povrh svega izgraditi i osvijestiti odnos građana prema ovom važnom segmentu kvaliteta života u gradu – zaključila je Aleksandra Dragomirović.
Pozitivni primjeri
Iz Centra za životnu sredinu napominju da postoje i pozitivni primjeri u gradu, kao nove aleje sa sjeverne strane tvrđave Kastel i sadnja s maturantima.
– Takođe, postoje i mnoge građanske inicijative za ozelenjavanje grada – trenutno i mi ispred CZZS učestvujemo u prijedlogu jedne. Važna je i činjenica da je grad u prethodnom periodu imenovao i gradskog pejzažnog arhitektu, te se nadamo da će to doprinjeti poboljšanju trenutnog stanja – poručuje Dragomirovićeva.
Radovi
Pumpu u blizini Poljoprivredne škole otvara sarajevska kompanija “Hifa-petrol”. Građevinska dozvola za izgradnju objekta benzinske stanice izdata im je u julu prošle godine, a za izgradnju nedostajuće javne infrastrukture ovog juna. Nakon dostavljenog pozitivnog izvještaja o tehničkom pregledu objekta i nedostajuće infrastrukture, rekli su iz Grada, steći će se uslovi za izdavanje upotrebne dozvole.
– Saobraćajni pristup pumpi urađen je u skladu sa smernicama Javnih puteva RS, na način da su definisane javne kolske, pešačke i zelene površine tako da se njihova nivelacija uskladi sa okolnim prostorom, te da znacima vertikalne i horizontalne signalizacije omogući bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, kao i na svim ostalim pumpama u RS – precizirali su iz Odjeljenja za prostorno uređenje.
U kompaniji su nam kratko rekli da trenutno nisu u prilici da odgovore na naša pitanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu