Nešto povoljnija situacija je u ravničarskom dijelu gradiške, laktaške i srbačke opštine, gdje poljoprivrednici navodnjavaju njive zasijane povrćem i žitom dok je situacija neuporedivo teža u brdskom dijelu.
Tu su rezerve vode mnogo manje nego u Lijevču, te su poljoprivrednici uskraćeni za navodnjavanje, izuzev područja pored rijeka.
– U našem mjestu kukuruz je potpuno izgorio i tu neće biti ništa za ubrati. Nemamo dovoljno vode u blizini njiva niti sisteme za navodnjavanje. Sve je prepušteno prirodi, zavisimo od kiše, a to je nepredvidivo – navodi za Srpskainfo Nedeljko Sladojević iz Bereka kataklizmične razmjere suše u svom selu.
Na drugom kraju, u potkozarskom dijelu gradiške opštine, gdje su se osušili mnogi voćnjaci, njive zasijane žitom i bašte, situacija je dramatična. Razmjere ove elementarne nepogode objašnjava Živka Rebić iz Vrbaške.
– U bašti, da bih sačuvala povrće, borila sam se i danju i noću, zalijevala, okopavala, pokrivala i sada odustala od borbe s prirodom. Prošle godine imala sam luk, krompir, kupus, paradajz rekordne krupnoće i kvaliteta. Sada je cijeli redak krompira stao u malu kantu, a od zasada pasulja, koji je do skora bio zelen, odustala sam. Sada je to pustoš, nema ni kilograma, bar za sjeme – opisuje Živka Rebić svoj ogroman trud da bi od suše sačuvala baštu, ali u tome nije uspjela.
– Utrošila sam mnogo vode, a za novac koji sam uplatila „Vodovodu“ mogla sam kupiti pet puta više povrća nego što sam, nadljudskim naporom, uz neopisiv rad i trud proizvela – iznosi Živka svoju poražavajuću računicu.
Rade Topolović iz Seferovaca kaže da bez navodnjavanja nema roda, mada ni to u potpunosti ne može nadomjestiti štetu od suše.
– U mojoj bašti neprekidno rade dvije pumpe pomoću kojih zalivamo povrće. Sreća je što vode ima, pa se nešto može učiniti. Međutim, suša je velika, dugo traje i pitanje je do kada će nam biti dostupna podzemna voda koja je ovdje na dubini od osam do 12 metara – kaže Topolović.
U srbačkom selu Kukulje takođe su spas pronašli u navodnjavanju. Nebojša Todić, koji je okupio komšije i rođake da s njim okopaju kupus, kaže da baštu svakodnevno navodnjavaju.
– Imamo kupus, papriku, krompir, paradajz… Krajnjim naporom održavamo baštu ali smo na izmaku snage. Temperature su izrazito visoke i svuda ostavljaju pustoš, sprženu zemlju. Ko ne zaliva, taj neće ništa ni ubrati, a sve uloženo u sjetvu je gubitak – smatra Nebojša Todić, koji je zasadio četiri dunuma kupusa.
Jezdimir Todić, takođe iz Kukulja, kategoričan je da je ova godina katastrofalna za poljoprivrednike i da se bez navodnjavanja nemaju čemu nadati.
– Sve se vidi, dovoljno je proći ovim i drugim lijevčanskim selima, te se uvjeriti u razmjere suše. Ne mogu svi zalijevati, nemaju sisteme, a to opet poskupljuje proizvodnju. Kada troškovi premaše očekivanu zaradu, mještani gase pumpe i sve prepuštaju ćudima prirode, a one ljetos nisu naklonjene poljoprivrednicima – kazao je za Srpskianfo Jezdimir Todić.
U udruženjima poljoprivrednika računaju na pomoć Vlade Republike Srpske kako bi, bar djelimično, ublažili štete od suše i povećali šanse da ponovo zasade svoje njive tokom ovogodišnje jesenje i proljetne sjetve naredne godine. Ova sezona je propala, a gubici su veoma veliki.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu