Svijet

Bezos, Gejts i Blumberg u trci za ključne resurse: Led se rapidno topi, a milijarderima to IDE NA RUKU

Neki od najbogatijih ljudi svijeta finansiraju veliki "lov na blago" na zapadnoj obali Grenlanda, sve sa helikopterima i predajnicima.

Bezos, Gejts i Blumberg u trci za ključne resurse: Led se rapidno topi, a milijarderima to IDE NA RUKU
FOTO: JUSTIN LANE, ROBERT PERRY, LARRY W. SMITH / EPA;

Klimatska kriza rapidno topi grenlandski led što, ironije li, otvara priliku za investitore i rudarske kompanije koje tragaju za ključnim mineralima važnih za prelazak na zelenu energiju.

Grupa milijardera – uključujući između ostalih i Džefa Bezosa, Bila Gejtsa i Majkla Blumberga – vjeruje da ispod površine brda i dolina grenlandskog ostrva Disko i poluostrva Nusuak ima dovoljno ključnih minerala za napajanje stotina miliona električnih vozila, prenosi Blic.

– Tražimo nalazište koje će biti prvo ili dugo po veličini najznačajnije nalazište nikla i kobalta u svijetu – izjavio je za CNN Kurt Haus, izvršni direktor “Kobold metals”.

Nestajući arktički led – na zemlji i u okeanu – osvjetljava, kako je to opisao CNN, “jedinstvenu dihotomiju”. Grenland je nulta tačka za uticaje klimatskih promjena, ali bi takođe mogao da postane nulta tačka za nabavku metala potrebnih za iznalaženje rješenja krize, navodi medijska kuća na svom portalu.

Pročitajte još

Kako su CNN rekli predstavnici kompanije, klub milijardera finansijski podržava “Kobold metals”, startap iz Kalifornije koji se bavi istraživanjem minerala – Gejts, Bezos i Blumberg još nisu reagovali na ove navode.

Bušenje već sljedećeg ljeta

“Kobold” se uortačio sa “Bludžej majning” da pronađu rijetke, dragocjene metale na Grenlandu koji su neophodni za izgradnju električnih vozila i velikih baterija za skladištenje obnovljive energije. Oko 30 geologa, geofizičara, kuvara, pilota i mehaničara ulogorilo se na lokaciji na kojoj “Kobold” i “Bludžej” tragaju za zakopanim blagom.

CNN je prvi medij koji je snimio njihove aktivnosti u tom području.

Osoblje uzima uzorke tla, obavljaju letove dronovima i helikopterima sa predajnicima da izmjere elektromagnetno polje podzemlja i mapiraju slojeve stijena ispod površine. Oni koriste vještačku inteligenciju da analiziraju podatke i tačno odrede gdje treba bušiti – već početkom sljedećeg ljeta.

– Zabrinjavajuće je svjedočiti posljedicama i uticajima klimatskim promjena na Grenlandu. Ali, generalno govoreći, klimatske promjene su olakšale istraživanje i rudarenje na Grenlandu i učinile to pristupačnijim – rekao je CNN izvršni direktor “Bludžej majninga” Bo Moler Stensgard.

Grenlandski led

On je naveo da njihovi timovi mogu lakše da isporučuju tešku opremu i metale na globalno tržište jer klimatske promjene produžavaju periode bez leda u moru. Otapanje kopnenog leda izlaže zemlju koja je bila okovana ledom više vijekova ili milenijum, a sada bi to moglo da postane potencijalna lokacija za istraživanje minerala.

FOTO: STEFAN FORSTER/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: STEFAN FORSTER/YOUTUBE/SCREENSHOT

– Pošto se ovi trendovi nastavljaju dobrano i u budućnosti, nema sumnje da će više zemljišta postati pristupačno i da bi nešto od te zemlje moglo da sadrži potencijal za razvoj minerala – rekao je CNN-u Majk Sfraga, predsednik američke Komisije za istraživanje Arktika.

“Žarišno mjesto za rijetke metale”

Prema Geološkom zavodu Danske i Grenlanda, najveće ostrvo u svijetu po površini moglo bi postati žarišno mjesto za ugalj, bakar, zlato, rijetke metale i cink. Vlada Grenlanda je, prema zavodu, uradila nekoliko procjena resursa širom zemlje bez leda i vlada “prepoznaje potencijal zemlje da diversifikuje nacionalnu ekonomiju kroz ekstrakciju minerala”.

Sfraga je istakao da usmjerenost ka rudarenju nije bez obzira po životnu okolinu, centralnu za kulturu i život Grenlanda.

– Vlada Grenlanda podržava odgovoran, održiv i ekonomski održiv razvoj svojih prirodnih resursa da uključi rudarenje širokog raspona minerala – rekao je on.

Grenland

Stensgard je ukazao da će ovi ključni minerali “obezbijediti dio rješenja za suočavanje sa tim izazovima” koje predstavlja klimatska kriza. U međuvremenu, nestajanje leda sa Grenlanda, koje dovodi do porasta nivoa mora, veoma brine naučnike koji proučavaju Arktik.

Ti strahovi su vezani, kako je CNN rekao Nejtan Kurc, naučnik američke agencije NASA za morski led, za predviđanja njegovog potencijalnog nestanka za svega 20-30 godina.

– U jesen, ono što je nekada bio ledeni pokrivač Arktika tokom cele godine sada će biti samo sezonski ledeni pokrivač – istakao je Kurc.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu