Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

BICIKLISTI BEZ STAZA Važno prevozno sredstvo bez odgovarajuće infrastrukture

Banjaluka
Autor:

Foto: Goran Šurlan /RAS Srbija

Za dobar dio Banjalučana bicikl je postao važno prevozno sredstvo za odlazak na posao te obavljanje dnevnih obaveza. Međutim, situacija na terenu pokazuje da grad ima oskudnu infrastrukturu za ove dvotočkaše, pa su biciklistima jedino na raspolaganju saobraćajnice ili trotoari.

Već godinama su prisutne preporuke nadležnih institucija, ali i nevladinog sekotora, da se bicikli trebaju koristiti kao alternativno prevozno sredstvo u odnosu na automobile kako bi se smanjile saobraćajne gužve, ali i zagađenje vazduha. Nažalost, te preporuke nisu išle ruku pod ruku sa situacijom na terenu, što je ponovo postalo vidljivo pojavom virusa korona.

Upravo bicikl je bio altenativno prevozno sredstvo u vremenu kada nije bilo gradskog prevoza. I sada, kada ga ima, mnogi građani izbjegavaju autobuse iz straha tako da dosta Banjalučana za kretanje po gradu koristi dvotočkaše. Zvanični podaci govore da baš i nemaju odgovarajuće uslove za to.

Analiza

Naime, zadnje analize pokazuju da Banjaluka ima mogućnost za veću upotrebu bicikla kao prevoznog sredstva, ali da te prednosti nisu bile iskorištene na odgovarajući način.

– O tome svjedoči i relativno oskudna biciklistička infrastruktura, koja je građena u toku razvoja grada. Biciklističke staze su izvedene samo duž pojedinih pravaca i ne postoji jasna i povezana mreža koja bi pružila mogućnosti za afirmaciju biciklističkog saobraćaja – navedeno je u saobraćajnoj analizi, koja je urađena u sklopu izrade novog Urbanističkog plana Banjaluke.

Analiza je pokazala da je u Banjaluci uređeno ukupno 16,86 kilometara biciklističkih staza.

– To je relativno skromna dužina, pogotovo ako se podaci uporede s gradovima slične veličine. Primjera radi, ukupna dužina biciklističkih staza u Skoplju iznosi 52,1 kilometara a u Novom Sadu 62,9 – navedeno je u ovoj analizi.

Održavanje

Naglasili su da problem predstavlja i neadekvatno održavanje biciklističkih staza.

Foto: Aleksandar Čavić/Grad Banjaluka

– Zato se i na mjestima gdje su one izgrađene nailazi na dijelove čiji su kolovozni zastori značajno oštećeni i otežavaju ili u potpunosti onemogućavaju njihovo korištenje. Isto tako, biciklistima je otežano kretanje, jer te staze često zauzimaju nepropisno parkirana vozila – precizirano je u analizi.

Napomenuli su da značajan elemenat u biciklističkoj infrastrukturi predstavljaju parkirališta za bicikle.

– Njihov razvoj je takođe zanemarivan tokom dugog niza godina, ali su u skorije vrijeme primjetni napori na uređenju takvih sadržaja – navedeno u analizi.

Pomaci

Napomenuli su da ima i pozitivnih pomaka, a to je uspostavljanje „BL bajka“, sistema za iznajmljivanje bicikala, koji omogućava da se na jednoj stanici iznajmi bicikl, a ostavi na nekoj drugoj.

– Od značaja za promociju biciklizma ima i akcija pod nazivom „Banjalučka kritična masa“, koja za cilj ima afirmaciju biciklizma i zdravog načina života – navedeno je u ovoj analizi.

Iz “Banjalučke kritične mase” (BKM) poručuju da je biciklista sve više na ulicama iz više razloga.

– Tu je, prije svega, sezona boljih vremenskih prilika, ali ne treba zanemariti ni samu krizu, koja je na razne načine iz ekonomskih i zdravstvenih razloga, prije svih, uticala na povećanje broja biciklista – rekao je Dragan Kabić iz BKM.

Zdravlje

Upravo to povećanje je, kako kaže, znak da što prije treba početi sa hitnim intervencijama koje će postaviti temelj za unapređenje nemotorizovanog saobraćaja u narednom periodu, kao što su: proširenje trotoara, uspostavljanje privremenih biciklističkih traka na saobraćajnicama s više traka (takozvane Pop Up Bike Lanes), privremeno smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 i 50 kilometara na čas, proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala, proširenje mreže parkinga za bicikla na svim lokacijama od javnog značaja, ali i u ulicama s većim brojem stambenih jedinica i privatnih poslovnih objekata.

– Sve ove mjere omogućavaju bezbjednije kretanje velikog broja ljudi u urbanim i periurbanim sredinama na jedan, i po prirodu i po ljude, zdraviji način, sa poštovanjem fizičke distance – naveo je Kabić.

Apel

Poslije dva mjeseca pauze, prošlog petka je “Banjalučka kritična masa” organizovala prvi put vožnju. Zbog aktuelnih epidemioloških mjera učesnici vožnje su samostalno birali rute, koje su naknadno slali BMK.

Dragan Kabić poručuje da su te rute pokazale probleme koje biciklisti imaju u pojedinim dijelovima grada. Uputio je apel Gradskoj upravi na izvođenje sljedećih hitnih mjera za unapređenje biciklističkog saobraćaja:

  • omogućavanje integracije biciklističkog saobraćaja iz smjera Paprikovca ka centralnim dijelovima grada;
  • pojačana kontrola i, po potrebi, postavljanje fizičkih barijera kako bi se omogućio neometan biciklistički saobraćaj na stazama u ulicama Knjaza Miloša i Branka Popovića;
  • iscrtavanje biciklističkih traka u ulici Vuka Karadžića, Aleji Svetog Save, ulicama Trive Amelice, Gundulićevoj, nastavcima Majke Jugovića i Gavre Vučkovića, Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića, ulicama Cara Lazara, Kralja Petra I Karađorđevića i dr Mladena Stojanovića;
  • izrada biciklističkih prelaza u Krfskoj i ulici Jug Bogdana;
  • uvođenje dvosmjernog saobraćaja u jednosmjernoj ulici za bicikliste u Srpskoj ulici.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO