Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

BiH DISKRIMINATORSKA ZEMLJA Nema napretka bez izmjene Izbornog zakona

Politika
Autor:

Foto: Radio Sarajevo/RAS Srbija

Osnova svih početaka mora biti novi Izborni zakon koji bi zaustavio nacionalnu diskriminaciju i omogućio da svi građani imaju jednaka prava.

Evropski parlament je raspravljao o izvještaju BiH za 2018. u kojemu se poziva na implementaciju presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i u slučaju Sejdić-Finci, koje se odnose na potrebu izmjene postojećeg izbornog zakonodavstva, te formiranja tijela vlasti na svim nivoima bez odgađanja.

EP “žali zbog toga što je pitanje demokratske i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i svih građana i dalje nerješeno“, stoji u izvještaju.

-Uporno šaljemo poruke političkim vođama u BiH da se moraju dogovoriti, posebno oko izbornog zakona. On se mora promijeniti, i to je nešto što je osnova svih početaka reformi. Moraju se izbjeći manipulacije s izborima, koje se  evidentno događaju – navode oni, naglašavajući da građani BiH nemaju jednaka prava čak ni kada su izbori u pitanju.

Da je izmjena ovog zakona neophodna saglasni su i političari, kao i stručnjaci iz bliskih oblasti.

– Saglasan sam da je izmjena Izbornog zakona ključni preduslov za stvaranje demokratskog društva. PDP smatra da su potrebne suštinske promjene Izbornog zakona sa ciljem izmjena izbornih procedura kako bi imali fer i poštene izbore i smanjili dalju korupciju u društvu – navodi predsjednik PDP, Branislav Borenović.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Dodaje da neke partije, posebno u FBiH, više gledaju na političke dimenziju promjena Izbornog zakona kako bi riješili određene odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda.

– Bez obzira na različite političke motive činjenica je da sve kreće od izbora i sve dok imamo ovakvo izborno zakonodavstvo bićemo visoko koruptivno i nepošteno društvo iz kojeg ljudi odlaze – navodi Borenović.

Sa njim saglasan i Član Predsjedništva SNSD Staša Košarac, dodajući da je Republika Srpska poštuje izborno zakonodavstva, te da su institucije RS konstituisane na izbornoj volji birača.

– Problem, koji se pokazuje kroz primjenu izbornog zakonodavstva, jeste činjenica da predstavnici drugih naroda  biraju predstavnike nekih drugih naroda. Konkretno, to je izbor Željka Komšića, koji je izabran bošnjačkim glasovima, a ne hrvatskim – navodi Košarac.

Dodaje  još jedan primjer izbor srpskog kluba delegatu Doma naroda u Federaciji BiH.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

-Nije dobro da Bošnjaci i Hrvati biraju Srbe. Svaki predstavnik treba da bude autentičan, a ne kvazi predstavnik. Dakle, očigledno da postoji dosta otvorenih pitanja u izbornom zakonodavstvu i izbornoj legistlativi. Vjerujem da će se to pitanje konačnim konstituisanjem vlasti na zajedničkom nivou otvoriti i da će se svi uključiti u izradu novih  prijedloga za izmenu zakona – objašnjava Košarac.

Mnogo problema

Preglasavanje, diskriminacija i nemogućnost da se čuje sopstvena strana, kao i da se prezentuju i brane sopstveni interesi u određenim slučajevima su rak rane savremene BiH smatra direktor Centra za ljudska prava Dejan Lučka. Međutim, on smatra da je izborni zakon samo dio problema.

-Promjena Izbornog zakona, a prije toga i Ustava BiH u dijelu koji se tiče diskriminacije je zasigurno dobar početak, ali to je samo vrh ledenog brijega. Da bi se diskriminacija, nepotizam, korupcija i mnoge druge loše pojave eliminisale iz društva, potrebni su strogi rezovi, reforma i nadgradnja sistema u praksi, kako bi isti postao pravičan i funkcionalan – navodi on.

Međutim, on dodaje da sumnja da bi do toga moglo doći, čak i ako se promijenu propisi, jer ne postoji istinski spreman lider ili veća grupa lidera, kritična masa niti volja da se tako nešto uradi.

– Onima koji mogu nešto da urade po ovom pitanju, ovakvo stanje odgovara, a oni koji nemaju de facto moć su previše slabi za ozbiljnije promjene – zaključuje on.

Lučka naglašava da je u javnosti je svakako najprisutnija nevjerovatna izborna diskriminacija koja je praktično usmjerena prema svima u BiH.

 -Imamo dobro poznatu diskriminaciju onih koji se ne izjašnjavaju kao dio konstitutivnih naroda, a pored toga, izborni sistem je diskriminirajući i za same konstitutivne narode i za one koji se izjašnjavaju samo kao građani BiH, što je potvrđeno presudama Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku. Nijedna od tih presuda do danas nije provedena i ne postoje ni male naznake da bi u skorijoj budućnosti mogle biti provedene – navodi Lučka.

Političari jedini dobitnici

Danas je etnička podjeljenost možda i najviša od završetka građanskog rata u BiH, smatra Lučka.

– Tome svakako doprinose i političari na svim stranama, iz svih većih stranaka, koji konstantno podgrijavaju i rasplamsavaju nacionalne tenzije. Time jedni drugima učvršćuju „pozicije“ u glasačkom tijelu, pokušavajući svoje narode zadržati u jednonacionalnim krugovima. Time podjeljenost među građanima raste, a razlike se predstavljaju kao nepremostive, a stare rane konstantno izbijaju na površinu – objašnjava on.

Dodaje da su jedini dobitnici iz toga političari, koji „kupe kajmak“ iz tih podjela, dok građani ne izlaze na ulice zbog svakodnevnih problema koji ih pritišću i lošeg života, već se, umjesto hljebom, hrane animozitetom prema drugim nacijama.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO