S obzirom na to da je poznavanje procesa integracija u EU i dobra kapacitiranost, jedan od najvažnijih faktora u procesu pristupanja države Evropskoj uniji, Direkcija za evropske integracije je u prethodnom periodu održala edukacije za državne službeniike, ali i novinare o ovom pitanju.
Najbolji način da se razumije taj proces je ukoliko se čuje iz usta onih koji su ga prošli ili prolaze, stoga su pregovarači iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske prenijeli svoja iskustva. Ono u čemu su saglasni Vladimir Međak iz Srbije, Dragan Tilev iz Sjeverne Makedonije i Vladimir Drobnjak iz Hrvatske jeste da se prilikom pristupanja Evropskoj uniji moraju napraviti krupni kompromisi koji podrazumijevaju ono što mi narodski zovemo “gutanje žaba” i “pucanje sebi u nogu”. Ali, osim toga EU integracije donose brojne prednosti kao što je usavršavanje državnog aparata, tržišta, zakona, demokratije i preuzimanje drugih evropskih vrijednosti.
Ekspert za evropsko pravo i bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Srbije Vladimir Međak ističe da je cilj pregovora za ulazak u EU potpuna usklađenost sa propisima EU prije nego što zemlja pristupi Uniji. Objašnjava da svi uslovi EU moraju biti ispunjeni, ali da se može pregovarati o “tranzicionim rokovima” kada je riječ o nekim, rijetkim uslovima, gdje je ponekad moguće usklađivati određene procese i nakon ulaska u EU.
–U pregovorima dvije strane ne razgovaraju o tome da se nađu na pola puta, nego o vremenskom roku u kojem država koja pristupa može usvojiti uslove EU. Tek kad uđeš u EU možeš pokušati promijeniti neka pravila – kazao je on.
Međak ističe i da, ukoliko nisi u stanju usvojiti EU propise, ti si država sa posebnim potrebama za EU i kao takva ne možeš pristupiti Uniji.
On takođe pojašnjava zašto je važno konkretno otvoriti pregovore sa EU, čemu se BiH nada u martu ukoliko politički lideri usvoje 3 + 1 prioritete koji su stavljeni pred njih. Naime, u slučaju otvaranja pregovora, otvaraju ti se fondovi EU za usvajanje i realizaciju evropskih propisa koji donose veću demokratiju, bolju konkurentnost na tržištu i slično.
Svaka zemlja ima problem sa određenom oblasti, a Zapadni Balkan tradicionalno ima najveći problem s kriminalom i korupcijom te usklađivanjem zakona koji bi poboljšali borbu protiv navedenih problema. Također, Međak navodi kako su poglavlja 23 i 24 najvažnija poglavlja bez kojih nije moguće zatvoriti nijedno drugo poglavlje.
-Nakon otvaranja pregovora, prvi i najvažniji korak je “screaning”, on pokazuje gdje je država, na kojem nivou za pristupanje EU i dobija se uvid u to šta sve ne valja -rekao je Međak.
Takođe je govorio o novoj metodologiji pregovora i pristupanja EU koju je “lansirao” francuski predsjednik Emanuel Makron, a koja predstavlja poseban izazov za nove države koje žele pristupiti EU.
Nova metodologija osim što pojačava politički aspekt pristupanja donosi i integrisaniji pristup u kojem se mora sve raditi odjednom, odnosno više nije moguće prvo uraditi ono što ti je jednostavnije pa teže zadatke ostaviti za kasnije.
Državni savjetnik za evropske integracije Dragan Tilev, koji godinama vodi pregovore za Sjevernu Makedoniju, pomagao je mnogim državama u pristupanju, a posljednji su njegovo znanje “koristili” Ukrajinci prilikom pravljenja strategije za pridruživanje.
On po pitanju nove metodologije ističe da je za pristupanje ključno dobro poznavanje novog načina funkcionisanja integracija, kao i politički konsenzus u državi o integracijama te građenje kapaciteta potrebnih za realizaciju uslova EU.
Međutim, naglašava da je novom metodologijom fokus u velikoj mjeri prebačen na politički aspekt.
–Kad se politički konci slože odluke se donose lako, problemi najčešće počnu kada se krene pregovarati sa članicama. Moraju se napraviti krupni kompromisi ako želite napredovati na EU putu – rekao je Tilev.
Ispričao je probleme na koje je naišla Sjeverna Makedonija, koja ima kandidatski status od 2005 godine, ali je deceniju bila blokirana zbog imena države, koji su na kraju promijenili. Sada se nalaze u novoj blokadi zbog uslova Bugarske da u Ustav Sjeverne Makedonije dodaju i Bugare kao konstitutivan narod, piše Kliks.
Postoji li način da se omekša politički uslov neke zemlje i izbjegne pucanje u nogu, misleći na primjer problema između Bugarske i Makedonije, te BiH koja bi mogla imati problem sa Hrvatskom i njihovim poimanjem hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH.
–Odgovor je veoma težak. To sve zavisi od okolnosti i demokratskog kapaciteta i diplomatske umiješanosti. Kad kažem demokratski kapacitet mislim na obije strane. Obije strane moraju pronaći nivo kompromisa gdje mogu da komuniciraju prvo, razumiju i da se usaglase. Diplomatski kapacitet je kada vaše poruke uspijete, prvo prema toj zemlji da prezentujete, to uključuje i tajnu diplomatiju, te kad uspijete ostale članice da ubijedite svojim argumentima da ste vi upravu – kazao je on.
To na primjer u slučaju Sjeverne Makedonije znači da moraju ubijediti Bugare kako njihovo uvrštavanje u Ustav nije dobra ideja, a u našem slučaju bi vjerovatno moglo značiti da trebamo ubijediti Hrvate da ne bude izmjena u načinu izbora članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda (ukoliko do tada HDZ ne uspije već progurati svoje rješenje).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu