Kultura

"Bijesni Rolando" u potpunosti necenzurisan: Izdavački poduhvat od nemale važnosti za izdavaštvo Republike Srpske

Izdavački poduhvat, u koji se upustila IP Besjeda sa edicijom Biblioteka Atribut, od nemale je važnosti za izdavaštvo Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine, kaže urednik Biblioteke Atribut Milan Milošević.

"Bijesni Rolando" u potpunosti necenzurisan: Izdavački poduhvat od nemale važnosti za izdavaštvo Republike Srpske
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Kako danas nema mnogo izdavača koji svoj izdavački plan temelje na neobjavljenim ili rijetko objavljivanim djelima svjetske književne baštine, uredništvo Biblioteke Atribut se odlučilo za popunjavanje praznina nastalih manjkom sluha za književne sadržaje od akademske važnosti.

Tako su se, u dosadašnjih 20 naslova, vjerni čitaoci mogli upoznati sa apsolutnim raritetima (kao što su romani Kako se umire Emila Zole i Tri lopova Umberta Notarija), ali i sa sabranim djelima pjesnika Milorada J. Mitrovića i Viktora Rozencvajga, nereizdatih do naših dana.

– Ovaj put smo nadmašili sami sebe. Izuzetno obiman italijanski ep Lodovika Ariosta Bijesni Rolando, prvi put u potpunosti i necenzurisan, nakon premijere 1897. godine, kao prva knjiga u BiH štampana na biblijskom papiru, izašla je u okviru naše Biblioteke Atribut, a Besjedi je u izdavačkom poslu pomogla i NUB RS, čime je dvogodišnji posao priređivača Milana Miloševića i Stefana Alidinija napokon je okončan – dodaje Milošević.

– Greška koju samo laik može napraviti na ovo naše oduševljenje bila bi komentar: zašto ep kad njih više niko ne čita? Razmaženost savremenog čitaoca koji je zaboravio kako izgleda klasičan umetreni stih valja ukoriti neumoljivim odlikama Bijesnog Rolanda: na skoro 1.150 stranica nalazi se više od 4.800 prepjevanih ottava strofa rimovanih u akcentu. Danas već zaboravljeni prevodilac Dragiša Stanojević je uradio za pet i po godina posao koji u bolje organizovanim akademskim krugovima radi čitav tim ljudi – kaže Milošević.

On veličinu i znatnost prepjeva dopunjava natuknicom da je Stanojević rođeni Šumadinac, a da je Rolanda, kao zakleti Vukovac, prepjevavao po zakonima istočnohercegovačkog dijalekta.

– Pravi dragulj među klasicima se, eto, tek sad, nakon više od 125 godina od svoje parcijalne premijere u „slobodnoj” Srbiji našao dostupan svim zainteresovanim čitaocima. Kako je ovaj projekat već od početka obećavao izuzetne troškove, bili smo prisiljeni da potražimo finansijsku pomoć sa strane. Mnogo sluha za kulturni ”šok” ovog tipa, većina kontaktiranih nije imala, ali bilo je i onih koji nisu prenebregli naše molbe. Njima smo se zahvalili na kraju knjige. Posebnu zahvalnost uređivački tim, a i kultura BiH u cjelini, mora da oda Nenadu Novakoviću (Besjeda), Ljilji Petrović Zečić (NUB RS) i Branislavu Ivankoviću (Grafid) na saradnji pri izradi ovog jedinstvenog izdanja – poručuje urednik Biblioteke Atribut.

Šta čitaoca čeka unutar korica Bijesnog Rolanda?

Nestandardna renesansna parodija na viteške romane, prožeta ezoteričnim, religijskim, erotskim i, za današnje vrijeme, politički nekorektnim natuknicama.

Bez linearnog toka radnje, Bijesni Rolando je amalgam tada postojećih opštih mjesta i onih koja će to tek da postanu. Shodno renesansnoj modi ismijavanja svega što podsmijeh zaslužuje, ovdje nije pošteđena ni ljubav, to osjećanje, već u Ariostovo doba, isuviše istrošeno za književnu obradu.

Za sve one koji se lako gube u čitanju klasičnih djela, tu su iscrpni Predgovor te prepjevavateljev Pogovor kao odličan svjedok jednog nezahvalnog vremena.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu