Autor antologijskih filmova „Okupacija u 26 slika“, „Haloa praznik kurvi“, „Hronika jednog zločina“, „Pad Italije“, „Ujed anđela“, „Večernja zvona“, govorio je šta za njega predstavlja film i primjetio da se vrlo malo govori o „unutrašnjoj strukturi filma“, kako mu i glasi ovo sveobuhvatno i sadržajno predavanje.
On je podsjetio javnost da je počeo karijeru u amaterskom „Kino klubu“ u vrijeme bivše Jugoslavije i naglasio da je prisutan u kinematografiji duže od 60 godina.
Film “Djeca Kozare” priprema decenijama
Jugoslovenski i hrvatski reditelj Zafranović je nakon više decenija priprema, završio film „Djeca Kozare“.
Scenario za film su pisali Arsen Diklić i sam reditelj, a film se realizuje u produkciji „Minacord“ Željka Joksimovića, i izvršnoj produkciji „Košutnjak filma“ Zorana Jankovića.
Snimanje je završeno i film je trenutno u montaži.
Uloge u surovoj ratnoj priči iz miljea stradanja u logoru Jasenovac, igraju: Predrag Miki Manojlović, Anica Dobra, Leon Lučev, Mina Sovtić, Milan Marić, Pavle Mensur, Petar Benčina, Bojan Navojec, Dušanka Stojanović Glid, Rene Bitojarac, Jack Dimich – Željko Dimić, Eva Ras, Milena Vasić, Katarina Radivojević, Gorica Popović i Katarina Gojković.
U poslednjoj fazi Zafranović je film spremao intenzivno sedam godina, dok nije pala prva klapa na snimanju, a scenario Arsena Diklića je bio spreman pre skoro četiri decenije.
Zafranović je objasnio kako je danas televizija preuzela primat u proizvodnji igranog programa u Srbiji, tako da je i on postigao dogovor sa kompanijom Telekom Srbija da se „Djeca Kozare“ realizuje i kao mini serija.
-To je bio način i uslov da konačno snimim film. Imamo dovoljno za osam epizoda po sat vremena. To vam je kao četiri dugometražna filma. Sada imam mali problem, kako da od materijala koji će ući u film montiramo sadržaj da bude zanimljiv, gledljiv, podnošljiv za publiku – rekao je Lordan Zafranović i dodao da se danas snimaju dugački filmovi, a on ne želi da „Djeca Kozare“ bude predug ili dosadan auditorijumu.
– Ne bih želio da napravim samo politički film, a da izostane ljudskost. Ovaj film je izazvao veliko interesovanje, i ima velika očekivanja od mene samog i od javnosti -smatra Zafranović.
Dobro uvijek pobijedi zlo
Posjetioci su postavljali pitanja reditelju i scenaristi i neke je zanimalo kako nastaje toliko nepatvoreno nehumano zlo kod ljudi kao onih što su činili tolika zlodjela u logorima.
–Svi u svom biću imamo i jedno i drugo, i dobro i zlo. Sada su aktuelne grčke tragedije kad pogledamo šta nam se dešava u svijetu. Ljudsko biće se nije promjenilo ni najmanje. Nevažno je da li su imali prvo koplje, pa metak, barut, ili atomsku bombu. Čovjek je u ratu i nasilju ostao isti. Lako se može manipulisati ljudima – kaže filmski umjetnik i dodaje da ne može opisati koliko je važna tema zla, prava bolna tema cele Evrope.
On smatra da zlo raste, ali na kraju ipak pobijedi dobro, u filmu i u životu.
–Ranije nismo mnogo imali pojma kao mladi o strahotama Jasenovca. Ušli smo tako u logor za jedan dokumentarni film i kad smo izašli, nije nam bilo dobro sedam, osam dana. Cijela naša ekipa nije mogla da se oporavi. Bio sam posramljen što pripadam ljudskom rodu – naglasio je Zafranović.
Ona smatra da se “dijalozi đavola rata nisu promjenili od 1941. ili 1942, ni poslije tih 80 godina.”
– Te riječi su više ubojite od svakog noža. Teško je odrediti kada počinje zlo, jer ono ide paralelno kad i dobro. Zlo onda vremenom slabi, a dobro raste. Na kraju izađemo čitavi. Ne znam samo kako ćemo se spasiti ako nastane nuklearna kataklizma – zaključio je Zafranović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu