Ove sedmice, novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izazvao je šok širom Evrope kada je odbio isključiti mogućnost korištenja vojne sile za aneksiju najvećeg ostrva na svijetu, autonomne teritorije sa 57.000 stanovnika koja je dio Kraljevine Danske.
Tramp, koji je takođe spomenuo ideju o tome da SAD preuzmu Kanadu i Panamski kanal, već dugo ima interes za Grenland, ostrvo na strateški važnoj lokaciji koje je bogato mineralima i naftom, piše Politiko.
Misterija zvana Tramp
Iako gotovo da nema sumnje koja bi zemlja pobijedila u sukobu, Danska bi možda imala bolje šanse ako bi se obratila pravnicima. Kopenhagen bi ih mogao pitati da li je EU na neki način obavezna braniti Grenland; da li bi mogla pozvati na odredbe o zajedničkoj odbrani NATO protiv napada od najvećeg člana saveza i koje su obaveze Vašingtona prema sporazumu iz 1951. godine.
SAD ima daleko najveći svjetski budžet za odbranu, potrošivši prošle godine 948 milijardi dolara. Njene oružane snage broje 1,3 miliona pripadnika, od kojih su neki trenutno stacionirani na Grenlandu. Danska je, sa svoje strane, prošle godine potrošila 9,9 milijardi dolara, ima samo 17.000 vojnika, a većinu svoje teške kopnene ratne opreme donirala je Ukrajini.
Ako bi Tramp zaista ostvario svoju prijetnju i silom anektirao Grenland, “to bi bio najkraći rat na svijetu, jer Grenland nema nikakve odbrambene kapacitete. Amerikanci bi preuzeli kontrolu”, rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije.
Danska obalna straža, dodaje on, povremeno posjećuje jugoistočni Grenland, ali danski mediji su objavili da softver potreban za gađanje ciljeva nikada nije kupljen i instaliran.
Pram Gad je rekao da ga zbunjuju Trampove namjere.
– Da li je to hrabrost? Da li je to diplomatska prijetnja između saveznika? Ne znamo tačno, ali to će biti modus operandi sljedeće četiri godine – procjenjuje on.
Visoki zvaničnici, uključujući danskog ministra inostranih poslova Larsa Lokea Rasmusena i njegovog odlazećeg američkog kolegu Entonija Blinkena, u početku su odbacili Trampove komentare.
Međutim, danska premijerka Mete Frederiksen organizovala je sastanak s liderima stranaka u četvrtak kako bi razgovarali o ovom pitanju, dok je Rasmusen povukao svoj prvobitni ravnodušan odgovor.
– Ovo shvatamo vrlo ozbiljno, ali nemamo ambiciju eskalirati rat riječima s predsjednikom koji uskoro ulazi u Bijelu kuću – rekao je on.
Nespremni za invaziju
Prema paktu iz 1951. godine, SAD su prihvatile pravnu obavezu da brane Grenland od bilo kakvog napada, s obzirom na nemogućnost danskih oružanih snaga da same odbiju potencijalnog agresora.
– Danska je veoma svjesna da ne može sama braniti Grenland od bilo koga – rekao je Kristijan Sobi Kristensen, viši istraživač u Centru za vojne studije Univerziteta u Kopenhagenu.
Ako bi Tramp pokušao silom preuzeti teritoriju, pitanje je protiv koga bi se (Amerikanci) borili.
– Protiv vlastite vojske? Oni su već tamo – kaže Kristensen.
SAD su značajno smanjile svoje vojno prisustvo na ostrvu nakon završetka Hladnog rata, ali stanica za rano upozoravanje ostaje na svemirskoj bazi Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključna imovina koja može otkriti svemirske letjelice i balističke projektile, uključujući potencijalne nuklearne bojeve glave lansirane iz Moskve.
U međuvremenu, danske oružane snage nisu ni opremljene ni obučene za otpor američkoj invaziji.
– One se bave više rutinskim vojnim aktivnostima u mirnodopskom vremenu – objasnio je Kristensen, te dodao da redovno raspoređuju mornaričke patrolne avione i brodove u grenlandskim vodama.
U decembru prošle godine, danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen najavio je novi paket odbrambenih troškova vrijedan “dvocifreni iznos milijardi” u krunama za kupovinu dvije bespilotne letjelice dugog dometa, dvije patrole sa psećim zapregama i dva inspekcijska broda. Sredstva su takođe namijenjena za zapošljavanje više ljudi za dansku Arktičku komandu u glavnom gradu Nuk i nadogradnju aerodroma Kangerlusuak kako bi bio prikladan za F-35 borbene avione.
Taj pritisak podstaknut je zahtjevima SAD, uključujući Trampove tokom njegovog prvog mandata, prema riječima Marka Jakobsena, vanrednog profesora na Kraljevskom danskom vojnom koledžu.
– Kada je Tramp prvi put iznio ideju o kupovini Grenlanda 2019. godine, to je bio dio američke strategije da natjera Dansku da više troši na svoj vojni budžet za nadzor Grenlanda – objasnio je on.
Pero protiv mača
Iako su danske oružane snage mnogo manje od američkih, Kopenhagen je među evropskim prestonicama koje su ozbiljno shvatile potrebu za povećanjem odbrane otkako je počeo rat u Ukrajini.
Danska je prošle godine potrošila 2,37 posto BDP na vojsku — iznad NATO-ovog cilja od 2 odsto — i planira daljnje povećanje. Danske vazdušne snage zamjenjuju svoju flotu F-16 modernim američkim F-35 borbenim avionima i trenutno traže nabavku sistema vazdušne odbrane.
Međutim, Danska je takođe značajno iscrpila svoje zalihe oružja donirajući artiljerijske sisteme i tenkove Kijevu, tvrdeći da, za razliku od Ukrajinaca, Danci ne osjećaju direktnu prijetnju od neprijateljske imperijalističke sile.
Bez obzira na to, donirana vojna oprema bila bi od male koristi u odbrani Grenlanda od američke invazije.
– Jedini način djelovanja tamo je iz vazduha ili mora. Kopneni rat na Grenlandu nema puno smisla – rekao je Sobi Kristensen.
Ako bi Kopenhagen pružio otpor oslanjajući se na pravila i zakone, mogao bi zatražiti pomoć EU.
U srijedu je francuski ministar inostranih poslova Žan-Noel Barot rekao da Evropska unija neće dozvoliti aneksiju, ali nije jasno da li bi Kopenhagen zaista mogao osloniti na vojnu pomoć EU.
U slučaju “ekstremno teoretske” američke invazije na Grenland, klauzula EU o međusobnoj pomoći u članu 42 (7) Ugovora bi se primijenila, rekao je portparol Evropske komisije novinarima ove sedmice.
– Međutim, klauzula je besmislena u svom trenutnom obliku jer iza nje ne stoji stvarna vojna sila – napisao je Danijel Fiot iz Centra za bezbjednost, diplomatiju i strategiju na Školi upravljanja u Briselu.
Takođe nije jasno da li bi se Danska, osnivačica članica NATO zajedno sa SAD, mogla pozvati na član 5 — klauzulu o međusobnoj pomoći saveza — protiv drugog saveznika.
– Praktično biste imali situaciju u kojoj članica NATO anektira teritoriju druge članice NATO. Dakle, to bi bila prilično neistražena teritorija. Kada o tome razmislite, to nema nikakvog smisla – rekla je Agate Demarais, viša analitičarka u Evropskom vijeću za međunarodne odnose, prenosi N1 pisanje portala Politiko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu