Aleksej Rakša je radio kao demografski prognostičar u Federalnoj službi za statistiku više od šest godina, sve dok nije otišao u julu usred spora oko podataka o korona virusu.
Kaže da je od njega zatraženo da ode nakon što je kritikovao državnu agenciju poznatu i kao Rosstat, koja pak tvrdi da je on samostalno odlučio da da otkaz.
– Javno dostupne statistike o dnevnim stopama smrtnosti „treba pomnožiti sa tri“ – rekao je Rakša (42), koji sada radi kao privatni demgrafski savjetnik, u jednom intervjuu ruskim medijima, prenosi Blumberg.
Dodao je da postoji rizik da će ruski višak mortaliteta po glavi stanovnika biti najveći u Evropi.
Posljednji dostupni zvanični podaci pokazuju da je gotovo 46.000 ljudi koji su imali korona virus umrlo u Rusiji između aprila i avgusta, što je skoro dvostruko više nego što pokazuju posljednji podaci o broju onih kojima je kao uzrok smrti navedena korona.
Višak smrtnosti u Rusiji iznosi oko 115.000, što, srazmjerno broju stanovnika, tu zemlju približava Španiji i Velikoj Britaniji, evropskim zemljama sa najvećim brojem umrlih rekao je Rakša.
Izraz višak smrtnosti predstavlja razliku u broju preminulih u nekoj zemlji u odnosu na isti prosjek smrtnih slučajeva u istom periodu u prethodnim godinama, prije pandemije.
Drugi stručnjaci, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, postavili su pitanje zašto postoji tako velika razlika između viška smrtnosti Rusije i zvanične stope smrtnosti od virusa.
Dio problema je što se podaci o ukupnim smrtnim slučajevima prijavljuju sa jednomjesečnim zakašnjenjem, mada Rakša kaže da bi oni mogli biti dostupni mnogo ranije.
Prema demografu, podaci o ukupnim smrtnim slučajevima svakodnevno se prikupljaju u Rosstat, ali se zatim šalju vladi kao povjerljivi izveštaj. Kada se statistika konačno objavi, ona se objavljuje u petak uveče kada manje ljudi obraća pažnju.
Portparol Rosstat rekao je da agencija ne objavljuje dnevne brojeve jer ne želi da širi zabunu objavljivanjem sirovih podataka koji nisu verifikovani.
Odbio je da komentariše da li se ti statistički podaci šalju vladi. Osoblje vladinog kabineta za odgovor na epidemije reklo je da vrijeme potrebno za obdukcije ponekad odlaže izveštavanje o brojkama smrtnih slučajeva.
– Pandemija će smanjiti prosječni životni vijek u Rusiji za oko godinu dana na 72,3, prema Rakšinim riječima. Cilj predsjednika Vladimira Putina da poveća očekivani životni vijek na 78 do 2030. godine ipak je dovoljno dalek, pa bi i dalje mogao da bude postignut – dodao je on.
Anatolij Višnjevski, profesor demografije i istraživač na ekonomskom fakultetu u Moskvi, rekao je da je Rakša s pravom kritikovao način objavljivanja podataka, ali rekao je da niko ne može biti 100 posto siguran koji su stvarni brojevi.
– Mislim da podatke koji se odnose na javno zdravlje ili broj poginulih ne treba da skrivamo – rekao je on, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu