Njegove riječi nisu reakcija nezadovoljnog turiste koji samo prolazi, već duboko razmišljanje čovjeka koji ostrvo smatra svojim drugim domom. Zbog toga iz prve ruke svjedoči kako težnja za profitom i komercijalizacijom postepeno potkopava same temelje dalmatinskog načina života, prenosi BlicBiznis.
Razmišljajući o promjeni lokalnog mentaliteta i svakodnevnog života, Kristof se prisjeća vremena kada je turistička sezona bila samo dio života, a ne jedini razlog postojanja.
Jednostavan obrok košta kao u Frankfurtu
– Upoznali smo Hrvatsku kao toplu, otvorenu i gostoljubivu zemlju. Čak i usred sezone, naši prijatelji ovdje imali su vremena za kafu, razgovor, zajedničku večeru ili spontana druženja… Ljudi su tada morali da zarađuju za život, baš kao i sada. Ali sezona je bila dio njihovih života; nije bila njihov cijeli život – naglašava autor, dodajući da se logika poslovanja i određivanja cijena u ugostiteljstvu od tada suštinski promijenila.
Upoređujući troškove sa onima u svom rodnom gradu, primjećuje da „jednostavni ćevapčići ili pljeskavica koštaju 20 ili 25 evra, dok biftek košta 35 evra“, ističući apsurdnost situacije:
– Dolazim iz Frankfurta. I tamo smo upoznati sa visokim cijenama… Ali kada jednostavan obrok na Braču košta koliko i obrok u centru Frankfurta, meni – kao preduzetniku – teško je da to ekonomski opravdam – objasnio je.
Posebno je zabrinjavajuće što se fokus pomerio sa poštene cijene usluge na to koliko više može da se izvuče od gosta. Autor objašnjava da nevoljnost dugogodišnjih gostiju da troše nije posljedica nedostatka novca, već gubitka perspektive o stvarnoj vrednosti.
– Ponekad se čini kao da je pitanje: Koliko više gost može da plati? Koliko mogu da podignem cijenu prije nego što kažu: ’Dosta je!’? … Problem nije u tome što to ne možemo da priuštimo. Mogli bismo. Ali sve smo manje spremni da platimo, jer više ne osjećamo da cijena odgovara onome što dobijamo zauzvrat – poručio je.
Sve ima svoju cijenu
Ova neumoljiva komercijalizacija vidljiva je čak i u najsitnijim detaljima okruženja – poput tuševa na javnim površinama.
– Godinama je u našoj javnoj uvali postojao jednostavan tuš koji je postavila opština. Izašli biste iz mora, isprali so i krenuli kući. Niko o tome nije razmišljao. Danas postoji tuš na kovanice. Naravno, niko neće bankrotirati plaćajući evro za tuširanje. Ne radi se o samom evru; radi se o tome da li sve mora da ima cijenu – kaže Kristof.
Osim finansijskog pritiska, autora lično najviše pogađa administrativno udaljavanje i gubitak lokalne veze sa plovilom – uprkos decenijama ulaganja i učešća u lokalnoj zajednici. Posljedično se ponovo javlja osjećaj otuđenosti.
Govoreći o svojoj reakciji na vijest da ga više ne smatraju stanovnikom, piše:
– Poruka koju dobijamo je: Vi zapravo ne pripadate ovdje. I to boli… Kroz prijateljstva, komšiluk, povjerenje i vraćanje iz godine u godinu… Poslije toliko godina više se nismo osjećali kao turisti. Pa ipak, danas sve više osjećamo da smo samo gosti – gosti od kojih se očekuje da potroše mnogo novca.
Na kraju, autor apeluje na lokalne vlasnike preduzeća i donosioce odluka da ne žrtvuju autentičnost i dugoročne odnose zarad kratkoročne dobiti. Podsjeća ih da Hrvatska nema potrebe da oponaša druga masovna tržišta ili ekskluzivne turističke destinacije, jer njen šarm leži u jednostavnosti i ljudima, navode Kroatien-nachrichten.de.
Cijene mogu ponovo da se promijene
– Za nas Hrvatska nikada nije bila Azurna obala. I to mislim kao kompliment Hrvatskoj. Nismo tražili Sen Trope. Tražili smo Brač… Ćevapčići ne postaju luksuzno jelo samo zato što koštaju 25 evra. Konoba ne postaje luksuzni restoran samo zato što večera košta 100 evra po osobi – zaključuje Kristof, uz završnu poruku o vrijednosti teško stečenog poverenja:
– Cijene mogu ponovo da se promene. Kuće mogu da se obnove. Putevi mogu da se poprave. Ali poverenje, osećaj dobrodošlice i osjećaj pripadnosti mnogo je teže ponovo steći kada se jednom izgube. Čuvajte to. To vrijedi više od zarade još jednog evra – naglasio je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.