"DOĐAVOLA, NEŠTO MORA DA SE DESI" Svijet na ivici katastrofe, sprema se plan protiv kojeg su ustali gotovo svi moćnici

Ovo je u srijedu pet izvora upoznatih sa diskusijama, prenosi BlicBiznis.

Zabrana, čiji se pravni postupak još uvjek razrađuje, stvorila je podjele unutar administracije i sa naftnom industrijom, koja je upozorila da bi svaka kratkoročna korist bila nadjačana višim cijenama goriva u budućnosti. Bilo kakvo zaustavljanje isporuka bilo bi prvo ograničenje izvoza američke energije otkako je Obamina administracija ukinula decenijama staru zabranu izvoza nafte 2015. godine.

Rekordna cijena dizela

Ali rat koji je Trampova administracija pokrenula protiv Irana u februaru, kao i napadi Ukrajine na ruske rafinerije, podigli su cijene dizela na rekordno visoke nivoe i naveli republikance da zahtijevaju zabranu.

Prosječna cijena galona dizela u srijedu je bila 6,52 dolara, što je 91 cent više nego prije mjesec dana i 2,83 dolara više nego prošle godine, prema podacima Američke automobilske asocijacije (AAA).

Neki republikanski poslanici, rukovodioci rafinerije, pa čak i neki zvaničnici administracije, i dalje pokušavaju da ubede predsjednika Donalda Trampa da bi zabrana bila loša ideja, koja bi mogla da se obije o glavu tako što bi na kraju mogla da poveća cijene benzina, mlaznog goriva i drugih goriva, rekli su ljudi upoznati sa diskusijama kojima je dodeljena anonimnost da opišu internu komunikaciju Bele kuće.

– Ono što je nadjačalo razum [u Bijeloj kući] jeste zabrinutost oko cijena na pumpama, tipa nebo se ruši – rekla je osoba, kojoj je data anonimnost da razgovara sa zvaničnicima Bele kuće.

– Taj tabor je potisnuo politički tabor koji kaže: “Dođavola, nešto mora da se desi”.

Posljedice

Devedesetodnevna zabrana mogla bi kratkoročno dovesti do pada cijena dizela u nekim regionima SAD, jer se cisterne sa gorivom, prvobitno namijenjenim za Evropu ili Aziju, umjesto toga vraćaju u američki sistem snabdijevanja gorivom, povećavajući domaću ponudu. Međutim, rafinerije bi na kraju usporile proizvodnju kao odgovor na gubitak važnog izvoznog tržišta, što bi dovelo do rasta cijena.

Ministar energetike Kris Rajt, ministar finansija Skot Besent i ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum protestovali su zbog ideje o potpunoj zabrani, rekli su ljudi upoznati sa internim diskusijama.

– Besent je dobar vojnik – rekla je osoba upoznata sa diskusijama.

– On će iznijeti mišljenja, a zatim krenuti naprijed, dodao je.

Portparoli ministarstava finansija i unutrašnjih poslova nisu odmah odgovorili na pitanja.

Rajt je u utorak uveče obavio niz poziva izvršnim direktorima energetskih kompanija, rekavši im da će 90-dnevna zabrana vjerovatno biti uvedena u narednim danima, prema riječima Trampovog savjetnika za energetiku, govoreći o pozadini kako bi se izbjegle posljedice.

– To je užasna ideja – rekao je savetnik.

Još jedan zvaničnik iz industrije rekao je da bi se to moglo svesti na “poslednju osobu u sobi” sa Trampom kada bude donosio odluku.

Spoljni savjetnik administracije rekao je da su posljednjih dana dobili “gomilu frenetičnih poruka” u kojima se traže alternative zabrani. Zabrinuti su da će administracija više puta produžavati zabranu i uspostaviti presedan za vladinu intervenciju na energetskim tržištima – priručnik koji bi i demokrate mogle da koriste.

Rajt se, govoreći na događaju u Njujorku u srijedu, usprotivio toj ideji.

– Gruba metoda zabrane izvoza dizela definitivno ne funkcioniše jer SAD izvoze mnogo dizela – rekao je Rajt u okviru panel diskusije Nedelje klime.

Na posebnom događaju u srijedu ujutru, Rajt je nagovijestio da će postojati “dobrovoljni” plan koji bi uklonio “dio” dizela sa globalnog tržišta.

“Visoke cijene ubijaju prihode poljoprivrednika”

Iako se ideja o zabrani povremeno pominjala mjesecima, odlučujući trenutak je došao kada se republikanski senator Čak Grasli iz Ajove prošlog vikenda izjasnio u korist zabrane, prema riječima savetnika.

Grasli, jedan od glavnih zagovornika poljoprivrede u Senatu, napisao je na “iksu” da visoke cene dizela “UBIJAJU PRIHODE POLJOPRIVREDNIKA”.

Graslijeva poruka je pokrenula stampedo republikanaca iz poljoprivrednih zemalja koji zahtijevaju da administracija preduzme mjere za smanjenje troškova dizela, čak i ako to uključuje zabranu izvoza.

Takav potez bi takođe došao u vreme kada zemlje širom sveta postaju sve zavisnije od američkog dizela. Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana u februaru rezultirao je oštećenjem rafinerija na Bliskom istoku i manjim izvozom nafte iz regiona, dok je Ukrajina ciljala ruske rafinerije kako bi odbila invaziju Moskve.

– Zabrana izvoza dizela od strane SAD pogoršala bi postojeće ozbiljne napore na globalnom tržištu dizela i kratkoročno bi podigla cijene van SAD još više – rekao je Dejvid Oksli , glavni ekonomista za klimu i robu u kompaniji Capital Economics, u analitičkoj bilješci.

– Ipak, s obzirom na to da bi višak dizela u SAD paradoksalno mogao da primora američke rafinerije da smanje isporuku naftnih proizvoda – potencijalno u roku od nekoliko sedmice – zabrana bi na kraju bila samoporažavajuća.

Bonus video