Ključno je koliko novca zaista ostaje nakon svih izdataka, a najnoviji podaci nemačkog penzionog sistema pokazuju da situacija nije naročito ohrabrujuća.
Prema dostupnim informacijama, prosječna bruto penzija u Njemačkoj nakon najmanje 35 godina staža iznosi oko 1.550 evra mjesečno. Neto iznos koji penzioneri zapravo dobijaju sličan je, oko 1.543 evra, što znači da razlika između bruto i neto nije velika. Ipak, za mnoge taj iznos nije dovoljan za bezbrižan život.
Dodatni problem su velike razlike među penzionerima, koje zavise od regiona, pola i radnog staža. Te razlike dodatno komplikuju sliku celog sistema.
Posebno su izražene razlike između muškaraca i žena. U pojedinim pokrajinama, poput Severne Rajne-Vestfalije, muškarci primaju u prosjeku oko 1.845 evra, dok žene dobijaju znatno manje tek 1.322 evra. Slična situacija je i u Sarlandu, gde muškarci imaju oko 1.840 evra, a žene oko 1.311 evra. Razlog se uglavnom nalazi u prošlosti, kada su bolje plaćeni poslovi bili dostupniji muškarcima, prenosi Fenix.
U istočnoj Njemačkoj te razlike su manje izražene. Tamo su žene češće radile puno radno vrijeme, pa su i njihove penzije bliže muškim. Na primjer, u istočnom Berlinu žene primaju u prosjeku oko 1.501 evro, dok muškarci dobijaju oko 1.699 evra.
Penzija od oko 1.800 evra smatra se natprosječnom, ali se i dalje ne može nazvati visokim standardom. Teoretski maksimum penzije u Njemačkoj iznosi oko 3.400 evra, ali do tog iznosa dolazi vrlo mali broj ljudi, jer je za to potrebno decenijama imati najviše moguće prihode.
Podaci pokazuju i zabrinjavajući trend rasta siromaštva u starosti. Gotovo trećina ljudi koji su radili 40 godina prima manje od 1.100 evra penzije, što mnoge dovodi u situaciju da zavise od socijalne pomoći. Humanitarne organizacije upozoravaju da se broj starijih osoba koje traže pomoć stalno povećava, dok inflacija dodatno smanjuje realnu vrijednost penzija.
Zbog svega toga sve je jači pritisak na vlasti da sprovedu reforme penzionog sistema. Postojeći model, u kojem zaposleni finansiraju penzije sadašnjih penzionera, sve teže funkcioniše zbog starenja stanovništva i sve manjeg broja radno aktivnih ljudi.
Sve češće se naglašava i potreba za ličnom odgovornošću i dodatnom štednjom za starost, jer se oslanjanje isključivo na državnu penziju sve više smatra rizičnim. Oni koji ne obezbjede dodatne izvore prihoda mogli bi se u budućnosti suočiti sa ozbiljnim finansijskim problemima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.