S obzirom na to da se do 2045. godine očekuje porast broja penzionera sa sadašnjih 2,5 na 3,25 miliona, država je bila prinuđena na uvođenje rigoroznih mjera kako bi nadoknadila godišnji deficit u penzionom sistemu koji iznosi čak 30 milijardi evra.
Evo ključnih promjena koje stupaju na snagu u 2026. godini.
Granica za prevremenu penziju se pomijera na 63 godine
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na takozvanu „koridor” penziju (prevremeno penzionisanje). Dosadašnja granica od 62 godine starosti i 40 godina staža (480 mjeseci osiguranja) se ukida.
Nova pravila predviđaju podizanje starosne granice na 63 godine i povećanje potrebnog staža na 42 godine (504 mjeseca osiguranja). Ova promjena se uvodi postepeno – svaka tri mjeseca granica se pomijera za dva mjeseca (od januara ove godine). Važan izuzetak su radnici na teškim poslovima, uključujući i medicinske sestre, za koje važe stari, povoljniji propisi.
Postepeno izjednačavanje žena i muškaraca
Iako je proces počeo ranije, u posljednjih šest mjeseci intenzivirane su pripreme za dalju primjenu plana po kojem će se starosna granica za žene do 2033. godine potpuno izjednačiti sa muškarcima na 65 godina.
Žene rođene poslije 30. juna 1968. godine već sada moraju računati na to da će u punu penziju moći tek sa navršenih 65 godina života.
Djelimična penzija
Od januara 2026. uvodi se potpuno nova mogućnost koja rad u starijoj dobi treba da učini privlačnijim. Radnici koji imaju 42 godine staža moći će da skrate radno vrijeme (između 25% i 75%) i istovremeno primaju dio penzije.
Radnik koji zarađuje 4.000 evra bruto mogao bi sa 63 godine da ode u djelimičnu penziju od 50%. On bi radio upola manje, ali bi njegova neto primanja (plata + penzija) iznosila oko 2.475 evra, što je tek nešto manje od pune plate (2.712 evra), a znatno više od same prijevremene penzije (1.283 evra).
Povećanje penzija u 2026. godini
Vlada je utvrdila i parametre za redovno usklađivanje penzija:
Penzije do 2.500 evra biće povećane za 2,7%.
Za penzije iznad ovog iznosa predviđen je fiksni dodatak od 67,50 evra.
Nivo za socijalnu pomoć penzionerima (Ausgleichszulage) takođe raste za 2,7%.
Takođe, mijenja se pravilo za prvu godinu penzije. Umjesto dosadašnjeg obračuna po mjesecima, uvodi se jedinstveno povećanje od 50% faktora prilagođavanja za sve koji se penzionišu u toj kalendarskoj godini, bez obzira na mjesec odlaska.
Šta ovo znači za državljane Srbije koji su radili u Austriji?
Austrijska penzija se isplaćuje u punom iznosu čak i ako se penzioner vrati u Srbiju, zahvaljujući bilateralnom sporazumu.
Postoji jedan važan izuzetak – takozvani „dodatak za poravnanje” (Ausgleichzulage), koji se dobija ako je penzija ispod socijalnog minimuma, gubi se onog trenutka kada penzioner prijavi glavno prebivalište van Austrije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.