Vrijednost izvoza lani iznosila je 17,42 milijarde KM, što je više za 882 miliona KM u odnosu na 2024. i ovaj rast predstavlja pozitivan signal i ukazuje na postepeni oporavak stranih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera BiH.
Vrijednost uvoza iznosila je 30,43 milijarde KM, što je za 1,21 milijardu KM više nego prethodne godine, dok je deficit u robnoj razmjeni povećan za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi KM.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore Ahmet Egrlić rekao je da struktura razmjene ostaje stabilna, da metalska industrija zadržava najveće učešće, dok drvna industrija ostvaruje suficit i daje značajan doprinos spoljnotrgovinskom balansu.
– Posebno je važno istaći snažnu povezanost sa tržištima EU i Cefta regiona, gdje su domaće kompanije integrisane u regionalne i evropske lance vrijednosti. Rast izvoza na pojedinim tržištima, uz istovremenu potrebu dalje diverzifikacije i jačanja konkurentnosti, ukazuje na potencijal domaće privrede da u narednom periodu dodatno unaprijedi svoju poziciju na međunarodnom tržištu – istakao je Egrlić.
Stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore Belma Alihodžić rekla je da EU ostaje ključna za domaći izvoz, a Hrvatska vodeći pojedinačni partner, dok je unutar Cefte zabilježen najdinamičniji rast, što potvrđuje da regionalna tržišta postaju sve važniji prostor za plasman proizvoda BiH i izgradnju dugoročnih ekonomskih veza.
– Najznačajniji trgovinski partner ostaje EU, sa više od 73 odsto ukupnog izvoza i 66 odssto ukupnog uvoza. Umjeren rast uvoza od 2,68 odsto i snažniji rast izvoza od 5,57 odsto potvrđuju stabilnu i intenzivnu spoljnotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM – navela je Alihodžićeva.
Prema njenim riječima, pokrivenost uvoza izvozom sa EU iznosi 62,7 odsto, što ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitaran odnos, pri čemu EU zadržava poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača domaćeg izvoza.
Lani ukupan izvoz u zemlje Cefta regiona iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je za 135 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz bio 4,74 milijarde KM i veći je za 229 miliona KM.
Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom, gdje je izvezena roba u vrijednosti od 1,88 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 4,10 milijardi KM.
Alihodžićeva je rekla da je na tržište Efte izvezeno 404,52 miliona KM, te da je veći za 64,5 miliona KM u odnosu na 2024, dok je uvoz iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM.
Prema njenim riječima, više od 70 odsto ukupne razmjene sa Eftom ostvaruje se sa Švajcarskom, gdje je izvoz dostigao 344,37 miliona KM, dok je uvoz iznosio 547,66 miliona KM.
Ona je naglasila da je BiH ostvarila porast izvoza na treća tržišta od 3,6 odsto, gdje je ukupno izvezeno 1,37 milijardi KM vrijednosti robe, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i veći je za 9,48 odsto u odnosu na 2024. godinu, a izvoz je jedino rastao u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine.
Stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Amila Močević rekla je da je, kada se posmatra robna razmjena u sektorima privrede, evidentno povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim granama, što je direktno rezultovalo većim obimom ukupne razmjene.
Prema njenim riječima, struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektoindustrije i automobilske industrije.
– Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30 odsto i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH – naglasila je Močevićeva.
Ona je navela da su značajan doprinos dali i sektori sa većom dodatom vrijednošću, te dodala da je izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13 odsto, a izolovane žice za sedam odsto, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja.
Močevićeva je dodala je da nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, sa vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od sedam odsto.
– Uvoz automobila porastao je za devet odsto, a lijekova za osam odsto. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101 odsto, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta – navela je Močevićeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.