Koristim je često, ako ni zbog čega drugog, onda zbog drugog mišljenja. Šta su drugi uradili? I da li mi treba da krenemo potpuno suprotnim putem? To su pitanja koja postavljam – rekao je, prenosi Guardian.
Upozorenja naučne zajednice
Kristersonove izjave izazvale su talas zabrinutosti među stručnjacima za tehnologiju i etiku. Aftonbladet, jedan od najčitanijih švedskih dnevnih listova, u uvodniku je optužio premijera da je „podlegao AI psihozi oligarha“, aludirajući na globalno oduševljenje velikih tehnoloških kompanija primenom vještačke inteligencije u svim sferama društva.
Simone Fišer-Hubner, profesorka informatike na Univerzitetu Karlstad, upozorila je u razgovoru za Aftonbladet na moguće bezbjednosne i etičke nivoe.
– Morate biti vrlo oprezni. Ne smije se koristiti ChatGPT za obradu osjetljivih podataka – rekla je.
Na kritike se osvrnuo i Kristersonov portparol Tom Samjuelson, koji je pokušao da ublaži reakcije naglašavajući da se vještačka inteligencija koristi isključivo za opšte smjernice.
– Naravno da se ne radi o bezbjednosno osjetljivim informacijama. Riječ je o korišćenju alata više u smislu razmjene ideja – izjavio je.
„Nismo glasali za ChatGPT“
Ipak, zabrinutost ne jenjava. Virginia Dignum, profesorka odgovorne vještačke inteligencije na Univerzitetu Umea, smatra da AI jednostavno nije sposoban za donošenje smislenih političkih procjena.
– AI ne daje mišljenja. On samo reprodukuje stavove onih koji su ga stvorili. Što ga više koristimo za banalne stvari, to je veća opasnost da postanemo preterano samouvjereni u taj sistem – rekla je za Dagens Nyheter.
– Moramo zahtijevati garancije pouzdanosti. U krajnjoj liniji – nismo glasali za ChatGPT, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.