Nakon četiri godine rata, sve veći broj stručnjaka iz renomiranih instituta priznaje da se ruska privreda ne urušava onako brzo kako je Zapad predviđao, prenosi BlicBiznis.
Iako novi izveštaj “Kiel” instituta za svjetsku ekonomiju upozorava na “strukturnu iscrpljenost”, realnost na terenu otkriva znatno kompleksniju i drugačiju sliku.
Zaobilaženje sankcija: Kako je spriječena katastrofa
Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, Rusija je izuzetno uspješno pronalazila rupe u sankcijama, preusmeravajući svoju trgovinu ka Kini, Indiji i drugim zemljama. Paralelno s tim, država je trošila ogromne rezerve na vojsku, infrastrukturne projekte i socijalna davanja, održavajući tako ekonomski sistem u životu.
Rezultati ovakve strategije su primjetni: u periodu od 2022. do 2025. godine, BDP po glavi stanovnika porastao je za 12 odsto. Iako je ovaj rast skroman u poređenju sa azijskim gigantima poput Kine ili Indije, on je svjetlosnim godinama daleko od ekonomske katastrofe koju su mnogi na Zapadu najavljivali.
Pored toga, alternativni pokazatelji “Goldman Sachsa” ukazuju na spor, ali ipak pozitivan privredni rast, dok podaci ruske banke VEB govore o ubrzanju ekonomske aktivnosti tokom marta i aprila tekuće godine, dijelom zahvaljujući višim cijenama nafte na globalnom tržištu.
Paradoks potrošnje: Krijumčareni “Lamborginiji” i visoke plate
Iako je opšte potrošačko poverenje u padu u odnosu na rekordne nivoe, tržište rada bilježi ekstremno nisku stopu nezaposlenosti od svega oko 2 odsto. Pored toga, inflacija je prepolovljena u poređenju sa svojim vrhuncem, a realne zarade građana su trenutno za čak 25 odsto više u odnosu na prije-kriznu 2019. godinu.
Neke kompanije bilježe izvanredne poslovne rezultate – ruski avio-prevoznik “Aeroflot” je u prvih pet meseci 2026. godine prevezao putnike na rekordnoj udaljenosti. Posebno je interesantan podatak da segment luksuza bukvalno cveta; prodaja prokrijumčarenih “Lamborginija” i drugih prestižnih automobila skočila je za nevjerovatnih 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Zanimljiv je i podatak da je nedavno povećanje PDV-a sa 20 na 22 odsto podstaklo masovnu kupovinu krajem 2025. godine, što je dodatno (iako veštački) podiglo brojke o potrošnji u tom kvartalu.
Vojna industrija kao glavni motor
Glavni motor koji gura ruski privredni rast i dalje su ogromni vojni izdaci, koji sada dostižu između 7 i 8 odsto BDP-a. Ekonomski analitičari ističu da ovo povećanje od 3 do 4 procentna poena u odnosu na predratni nivo jeste stvorilo pritisak na radnu snagu i državni budžet, ali je istovremeno sasvim dovoljno da održi ekonomiju u životu i spriječi njen potpuni slom.
Da bi finansirala ovaj rastući deficit, Rusija može da se osloni na nekoliko mehanizama: povećanje poreza, dalje crpljenje državnih rezervi ili zaduživanje na domaćem tržištu. Kao krajnja, mada izuzetno rizična mjera za državu, pominje se čak i moguća konfiskacija depozita građana.
Dok pojedini stručnjaci, poput Čarlsa Hekera iz Kraljevskog instituta za ujedinjene službe, smatraju da Rusija “vjerovatno već ulazi u recesiju”, a Najdžel Guld-Dejvis upozorava na dolazeću krizu, prognoze ipak kažu da Rusija ove godine može da očekuje rast BDP-a od oko 1 odsto, što je nivo uporediv sa Francuskom ili Kanadom. Analitičari zaključuju da bi strože sankcije i eventualni pad cijena nafte mogli usporiti ovaj trend, ali da su za ozbiljan kolaps ruskog ratnog gospodarstva potrebne mnogo radikalnije mjere.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.