Djeca po pravilu nemaju istu bliskost i povezanost sa svim bakama i dekama. Studija sprovedena na Univerzitetu u Mičigenu pokazuje da su djeca često emocionalno bliža bakama po majci, provode više vremena sa njima i dobijaju više pažnje i resursa nego bake po ocu.
Uobičajeni redoslijed popularnosti za dijete je ovaj – baka po majci, djed po majci, baka po ocu, djed po ocu. Izuzeci se, naravno, dešavaju. Neki smatraju da je ova razlika posljedica odnosa roditelja i bake, kao i toga ko se brine o djetetu. Drugi vjeruju da će odnos između žene i njene svekrve – djetetove bake po ocu – uvijek biti komplikovan, što zauzvrat može da ometa vezu bake i djeda sa njihovim unucima.
Ako nema bliskosti između svekrve i snahe, velika je vjerovatnoća da će dijete imati manje bliskosti i sa bakom, sa kojom njegova majka nije bliska. Naravno, studije su otkrile mnoge druge faktore koji takođe utiču na bliskost i odnos sa bakom i djedom. Geografska blizina je takođe važna, a faktori uticaja mogu biti radni status bake i deke, zdravlje, ekonomska situacija i ličnost.
Još jedna varijabla koja utiče na odnose sa bakama i dekama je broj unučadi koje baka i djeda imaju. Bake i deke koji imaju mnogo unučadi vjerovatno neće moći da posvete dovoljno vremena svakom od njih i da se posvete podjednako svim unucima. Naklonost prema bakama i dekama po majci počinje rano, jer se bake po majci češće pozivaju u porođajnu sobu.
Takođe, veća je vjerovatnoća da će baka po majci pomoći nakon rođenja djeteta, što će olakšati ranu vezu sa unukom. Bake i deke koji se vežu za svoje unuke u vrlo ranom dobu vjerovatnije će kasnije biti pozvani da brinu o djetetu i da budu uključeni u sve druge aktivnosti koje se tiču unuka. Stoga će bliskost i povezanost među njima biti vrijednija i ojačana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu