Blizanci privalače pažnju gdje god da se pojave, piše Dejli mejl. Daniel ima tamnu kožu i kovrdžavu kosu, dok Dejvid ima bijelu kožu i zlatnu kosu zato što njegovoj koži i dlaci nedostaje pigmentacija zbog urođene odsutnosti melanina.
Srećna mama ispričala je za ovaj britanski list da se osjeća kao slavna ličnost jer ljudi prilaze najčešće s jednim pitanjem “da li su oba djeteta njena”?
Samo im kažem da su obojica moji. Poneko me i poslije tog odgovora gleda zbunjeno. I ja sam, priznajem, bila iznenađena kada mi je doktor u porodilištu saopštio da moja deca nisu identična – rekla je Stejsi, inače dizajnerka odjeće.
Dječaci su rođeni carskim rezom 26. feburara u Lagosu. Ljekari su Stejsi najprije donijeli Daniela, a onda je medicinska sestra donijela Dejvida.
– Vidjela sam potpuno bijelu bebu. Nazvala sam supruga i rekla mu, ali oboje neko vrijeme nismo mogli da povjerujemo da je tako nešto moguće. Obojica su divne bebe. Poslije šoka, shvatila sam da se dogodilo čudo – sjeća se Stejsi prvih dana po rođenju svojih sinova i dodaje da su mnogi, ne samo njeni sugrađani, porodica, prijatelji, već i medicinari govorili da je jedina Nigerijka koja je rodila djecu različite boje kože.
Stejsi i blizanci su otpušteni iz bolnice nakon četiri dana, a kada ih je prvi put upoznala sa prijateljima i porodicom, bili su oduševljeni.
– Cijela porodica je oduševljena. Iskreno, nikada nisam dobila negativne komentare i ne bojim se onoga što ljudi misle. Divno se osjećam što sam njihova mama. Nije mi važno koje je boje njihova koža jer su to moje bebe – rekla je ponosna mama.
Za ovaj neobičan slučaj i fotografisanje mališana se, objašnjava Stejsi, zainteresovala i jedna modna agencija sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
– Planovi su u ranoj fazi, ali o mogućem putovanju u Englesku već je razgovarano – rekla je ona, ne želeći da otkriva detalje.
Šta je alibinizam i kako funkcioniše?
Dejvid je rođen sa stanjem zvanim okulokutani albinizam koji svake godine pogađa jedno od 20.000 rođenih. Nema podataka o tome koliko je blizanaca rođeno kod kojih samo jedan ima albinizam, mada su prijavljeni i drugi slučajevi u Holandiji i Mozambiku.
– Našu boju kože određuje veliki broj varijanti gena – barem 20, vjerovatno i koja više – rekao je za Bi-Bi-Si Džim Vilson, populacioni genetičar sa Univerziteta u Edinburgu.
On je objasnio da za svaki od ovih gena koji utiču na boju naše kože postoji dvije ili više varijanti.
– Jedna od njih proizvodi tamniji ton kože, a jedna daje svjetliji ton kože. Poredim to sa špilom karata. Zamislite ovu situaciju, vi ste u kazinu i podijeljene su vam karte: neke će biti crne, a neke crvene – slikovito je opisao Vilson.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu