Ovaj potez je izazvan strahom da bi vjetroelektrane mogle ometati radare i ugroziti nacionalnu bezbjednost, naročito u svijetlu rastuće napetosti u regionu zbog rata u Ukrajini.
Odluka Vlade Kraljevine Švedske direktno je povezana sa rastućim uticajem rata u Ukrajini na političke odluke zemalja širom sveta. Briga za nacionalnu bezbjednost sada ima veći uticaj na donošenje odluka koje su prije rata bile u domenu civilnog. Ministar obrane Švedske Pål Jonson istakao je da prisustvo vjetroelektrana može značajno smanjiti vrijeme reakcije na raketni napad, što bi imalo ozbiljne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Stručnjaci su upozorili da vjetroelektrane mogu ometati radarske signale i smanjiti kvalitet slike neba, što bi moglo dovesti do nepredviđenih posljedica po vojne operacije i obrambene zadatke. Ova situacija posebno zabrinjava zbog potencijalnog smanjenja vidljivosti neba i mogućnosti da određeni dijelovi postanu potpuno nevidljivi.
Istovremeno, ova odluka ima i ekonomske implikacije, s obzirom na to da se Švedska, poput drugih evropskih zemalja, trudi da se odrekne ruske energije i pređe na “čistu” energiju. Rat u Ukrajini je ubrzao proces “zelenog prelaza” Evrope, što je dovelo do promjene u energetskim politikama i povećanja cijene struje.
Iako je blokirala izgradnju 13 vjetroelektrana, Vlada Kraljevine Švedske odobrila je projekat vjetroelektrane “Posejdon” nedaleko od njene zapadne obale. Ovaj projekat predviđa izgradnju 81 vjetroturbine koje će proizvoditi značajnu količinu energije, što je dio plana vlade da udvostruči godišnju proizvodnju struje u narednih 20 godina, prenosi Alo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu