Odluka da članovi ESS iz budžeta primaju naknadu u visini minimalca, usvojena je još prije deset godina, kada je minimalac bio 300 KM. Tu naknadu ne primaju predstavnici Vlade koji su članovi ESS.
U to vrijeme je i naknada za rad u upravnim odborima je bila, otprilike, isto tolika, pa zato ta cifra iz Ekonomsko socijalnog savjeta RS nikom nije “zapela za oko”.
Gorka je istina da je prije 10 godina za tih 300 KM radilo na hiljade radnika u Srpskoj, kao što i danas, bar zvanično, minimalnu platu prima čak 70.000 radnika. Istina, mnogi od njih uz “redovnih” 700 KM primaju i dodatak u koverti, ali to ne ide na banku, nigdje se ne računa i – nezakonito je.
Naravno, članovima Ekonomsko socijalnog savjeta, a ima ih šestoro koji svakog mjeseca iz budžeta primaju minimalac, to nije jedini prihod.
Niko od njih nije siromašan. Svi oni imaju više nego solidne plate, mnogi su i u Upravnim odborima ili drugim tijelima u kojima se plaćaju honorari.
Ima i milionera
Među predstavnicima poslodavaca u ESS ima i pravih milionera.
Tako naknadu od 700 KM prima i Dragutin Škrebić, vlasnik firme koja je samo u 2021. godini ostvarila dobit od 3,2 miliona KM.
Škrebić kaže da je više puta predlagao ukidanje ove naknade, ali da su sindikalci uvijek bili protiv takvog rješenja.
– Jedno vrijeme nisam primao tu naknadu, ali kad sam vidio da drugi taj novac uzimaju, rekao sam sebi: a što ne bih i ja. Ne zato što mi treba 700 KM, nego iz principa. Od te naknade pomažem dvoje studenata, sav iznos dajem njima – kaže Škrebić za Srpskainfo.
On tvrdi da se lideri sindikata ne bore za povećanje minimalca zato što im je stalo do radnika, nego zbog toga što se na osnovu minimalne plate izračunavaju visine naknada u Upravnim odborima i drugim tijelima u javnom sektoru.
– To njih najviše žulja – kaže Škrebić.
Nije ni primjetio 700 KM na računu
Interese poslodavaca u ESS predstavlja i Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca RS i vlasnik jednog od najuspješnijih preduzeća iz oblasti drvne industrije na istoku Srpske.
Petrović za Srpskainfo kaže da nije ni znao da prima tu naknadu, jer “dugo nije provjeravao stanje” na računu na koji taj novac liježe.
-Spreman sa odreći se te naknade – kaže Petrović.
Ipak, nije se je odrekao, iako po poslovniku ima pravo na to.
Na pitanje da li je ovaj novac preusmjerio u humanitarne svrhe, Petrović kaže da siromašnima, bolesnima, ali i udruženjima građana i sportskim klubovima, daje mnogo više od minimalca.
-Samo u ovoj godini moja firma i ja lično smo dali 400.000 KM za te namjene. Kad god možemo, a možemo, mi pomognemo. Nijednu molbu nismo odbili – kaže Janko Petrović za Srpskainfo.
I treći predstavnik Unije poslodavaca, Dejan Mijić, prima naknadu za rad u ESS od 700 KM mjesečno.
Mijić za Srpskainfo kaže da se zalagao za ukidanje ove nakande, ali da taj prijedlog “nije dobio potrebnu većinu u ESS”. I inače, poslodavci odavno prozivaju sindikalce što, navodno, sprečavaju ukidanje naknade.
Na pitanje Srpskainfo zašto se ne odrekne naknade, jer po poslovniku ima pravo na to, Dejan Mijić je odgovorio u svom stilu.
Ko neće da se ispovjeda
– Pa možda ja tu naknadu dajem u humanitarne svrhe, ali niste vi adresa kojoj treba da se ispovjedam – poručio je Mijić.
Naknade se ne odriču ni sindikalci. Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, na čelu je ekipe koja u ESS predstavlja interese radnika.
I ona i njen kolega iz SS RS, predsjednik Sindikata šumarstva i prerade drveta RS Vlado Pavlović, kao i Zoran Despotović, pravnik iz Konfederacije sindikata RS, primaju 700 KM mjesečno za rad u Ekonomsko socijalnom savjetu.
Nijedno od troje sindikalaca, koji su članovi ESS, nisu danas bili dostupni za izjavu. Biće da ni oni ne žele da se “ispovjedaju” javnosti.
Ekonomsko socijalni savjet RS se nije baš proslavio velikim dostignućima i teškim radom. Istina u posljednjih 6 mjeseci održano je čak 6 sjednica, ali se u ranije periodu dešavalo da se ESS ne sastane po pola godine.
U fokusu rada ESS bi trebalo da bude socijalno pregovaranje, koje je u Srpskoj već odavno mrtvo.
Socijalni partneri, to jest sindikalci i poslodavci, u posljednjih pet godina nijednom se nisu dogovorili o iznosu najniže zagarantovane plate, pa je minimalac, potezom pera, određivala Vlada RS.
Posljednji opšti kolektivni ugovor u Srpskoj ove “zaraćene strane” su potpisale 2010. godine i on je prestao da važi usvajanjem Zakona o radu 2015. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu