Magazin Forbs objavio je listu od 151 zemlje sa najvećom dijasporom u odnosu na ukupan broj građana, na kojoj je BiH zauzela neslavno drugo mjesto!
– Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom raspada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat, 2020. godine je imala 34 posto stanovništva koje je živelo u inostranstvu – piše Forbs.
Lavina iseljavanja
Ispred nas je samo Gvajana sa 36,4 odsto stanovništva koje živi van njene teritorije, a na trećem mjestu nalazi se Albanija, sa 30,7 odsto stanovnika u dijaspori. Iza nas je i Sirija u kojoj je do nedavno bjesnio krvavi rat, mada ni danas stanje u toj državi nije mnogo bolje.
Najmalobrojniju dijasporu imaju Sjedinjene Američke Države, sa samo jedan odsto.
Lavinu iseljavanja iz BiH pokrenula su ratna zbivanja, ali ni period mira nije uspio da zaustavi ovaj negativni trend. Odlaze zanatlije, stručnjaci, mladi, a u posljednje vrijeme i cijele porodice pakuju kofere. Čim se jedan od roditelja smjesti, najčešće otac, pridružuju mu se žena i djeca, ostavljaju ovdje čak i kuću i stalni posao.
Građani govore da ih, pored loše ekonomske situacije i nezaposlenosti u zemlji, sve više tišti i nesređen politički sistem, obrazovanje, zdravstvo.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, u dijaspori živi više od dva miliona građana iz BiH. Najveći broj ljudi raselio se po evropskim zemljama, a potom u Ameriku, Kanadu i Australiju. Po zvaničnim podacima, oko 150.000 građana odreklo se državljanstva BiH i uzelo državljanstva drugih zemalja.
– Koliko je ljudi zapravo otišlo, niko ne zna, a vlastima ni ne odgovara da se zna tačan broj. Bojim se da je procjena u ciframa vjerovatno ispod realnog broja. Pretpostavljam da će se nakon ovih izbora još povećati odliv jer su mnogi građani čekali te rezultate i očekivali eventualna poboljšanja – ocjenjuje Vlastimir Vidić iz agencije “Global skener” Minhen, koja posreduje pri zapošljavanju u Njemačku.
Odlaze čitave porodice
Vidić naglašava da interesovanje naših ljudi za odlazak ne slabi, jedino što ih usporava u namjeri jesu strogi propisi. U Njemačkoj je i dalje velika potreba za radnom snagom gotovo svih profila tako da će svako ko je ambiciozan, ističe on, pokušati da ode.
– Sasvim je sigurno da bi broj građana koji su napustili BiH bio još do 300.000 veći da u Njemačkoj ne važe tako strogi propisi za dobijanje vize, posebno zapadnobalkansko pravilo za izvlačenje termina preko loto sistema. Ali, bez obzira na to, građani pokušavaju na druge načine. Lako se dobijaju vize u Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, i onda poslije nekog perioda ljudi se prebacuju u Njemačku. Takođe, i Austrija je dosta liberalizovala propise. Posebno je zabrinjavajuće da sve više porodica sa djecom odlazi i to će sigurno uticati na još goru demografsku sliku BiH. Poneko se i vraća, to je tačno, ali to je zaista u malim brojevima – kaže Vidić.
Čak su i revizori upozorili da je nizak nivo nataliteta u Srpskoj u proteklih 20 godina već ostavio posljedice, pa se postavlja pitanje ko će rađati djecu u naredne dvije decenije, jer se učešće fertilnog kontingenta (broja žena u dobi od 15 do 49 godina) u ukupnom stanovništvu RS iz generacije u generaciju značajno smanjuje.
– Osobe koje su napustile ili namjeravaju otići iz zemlje, kao najčešći razlog navode nedostatak perspektive za svoju djecu. Takođe, migracioni obrazac se promijenio. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci tih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih demografskih problema. Idu građani u zenitu reproduktivne sposobnosti, a njihovim odlaskom istovremeno se gubi vrijedan, često i nenadoknadiv, ljudski kapital – istakao je ranije za Srpskainfo demograf Stevo Pašalić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu