Javni ili državni dug čine iznosi koje je država pozajmljivala za finansiranje deficita, a tu se ubraja i javni dug koji je BiH naslijedila iz bivše Jugolavije, a i javni dug nastao nakon 1992. godine.
Riječ je o javnom dugu svih nivoa vlasti čiji je trenutni zbir 11,3 milijarde KM.
Kada se taj dug podijeli s trenutnim brojem stanovnika BiH, dolazi se do podatka da je svaki građanin BiH, po osnovu javnog duga, zadužen za 1.600 evra, piše Slobodna Bosna.
Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga “Moody’s Investors Service” potvrdila je kreditni rejting BiH-B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena”.
Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i pored ograničenog pristupa vanjskom finansiranju, može računati na dalju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija – navodi se pored ostalog u obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga.
U tom pogledu BiH stoji neuporedivo bolje od prvih komšija, Srbije i Hrvatske.
Prema posljednjim podacima nadležnih institucija, trenutni javni dug Srbije iznosi 24 milijarde evra, i nominalno je veći od javnog duga BiH 4,3 puta.
Ali Srbija ima više stanovnika nego BiH, pa javni dug po glavi stanovnika iznosi oko 3,300 evra, što će reći da su građani Srbije po ovom iznosu za 100 odsto zaduženiji od građana BiH.
U poređenju s Hrvatskom, BiH stoji još bolje. Javni dug Hrvatske trenutno iznosi 37 milijardi evra, i nominalno je 6,6 puta veći od javnog duga BiH.
Po glavi stanovnika, javni dug u Hrvatskoj trenutno iznosi 9.000 evra, što znači da su građani Hrvatske 5,6 puta zaduženiji od građana BiH.
Pri tome je važno napomenuti da je struktura javnog duga BiH neuporedivo povoljnija od strukture javnog duga Srbije i Hrvatske. Naime, 83 odsto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto.
Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje će BiH vraćati tokom narednih 20 i više godina.
Nasuprot tome, Hrvatska, a posebno Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3-5 godina i izrazito visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5 odsto.
To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti za tri puta kraće vrijeme i pri tome platiti kamatu koja je tri puta veća od kamate koju plaća BiH.