Ovakvu misao probude svaka predizborna kampanja, ali i postizborne kombinacije u Srpskoj, obojene optužbama o neprincipijelnosti političkih partija i njihovih lidera.
Dok jedni upiru prstom u stranke iz opozicije, govoreći da nisu dosljedne i da zarad ličnih interesa u pojedinim opštinama i gradovima ulaze u koaliciju sa vladajućim strankama, drugi optužuju vladajuće da iz istih razloga prihvataju interesnu koaliciju sa opozicionarima. Bilo kako bilo, kroz optužbe i jednih i drugih se vječito provlači riječ “interes”.
Kakva politika, takve koalicije
Ako politiku samu po sebi okarakterišemo kao interesnu, onda dolazimo do pitanja kakve su nam koalicione partije?! Da li, takođe, interesne ili ipak programske?
– Pošto mi imamo korumpiranu i interesnu politiku takve su nam i političke koalicije – smatra sociolog Drago Vuković.
Navodi da su se takve koalicije nekada nazivale neprincipijelnim, a danas interesnim.
– U višepartijskom sistemu koalicije su osnovna pretpostavka formiranja vlasti poslije izbora. Modeli demokratije tu poznaju više varijanti – od onih u razvijenim zapadnim zemljama gdje imate jednu jaku partiju na vlasti i najmanje jednu jaku partiju u opoziciji i tako se godinama i decenijama postiže zdrava smjenjivost vlasti i vladavine. U zemljama u tranziciji, nakon pada komunizma zaživljavanje političkog pluralizma ide veoma sporo i teško. Umjesto profilisanja partija i njihovog osnaženja, imamo politički populizam i “nicanje” partija poput gljiva posle kiše. I tu dolazimo do ključnog problema mnoštva stranaka, a malog kolača koji se zove vlast – kaže Vuković za Srpskainfo.
Borba za vlast, dodaje on, nije sporna, ali je sporan način na koji se dolazi do vlasti.
– Vlast kao pitanje svih pitanja jedne političke stranke, bez programa, bez prioriteta za građane je zapravo negacija politike. Politika danas zbog toga nema neki veliki ugled kod građana što oni pokazuju kroz svoju apstinenciju ponajprije na izborima – priča Vuković, navodeći primjer nedavnih izbora u Prijedoru, koji bilježe izuzetno nizak procenat građana koji su poželjeli da iskoriste svoje biračko pravo.
– Imate više od 60 posto glasača koji su bili nezainteresovani za izbor novog gradonačelnika Prijedora. Zašto? Zato što razlozi ponovljenih izbora nisu ležali u činjenici lošeg rada gradonačelnika, niti u kriminalu, nego su posljedica rijaliti politike i manipulacija sa privatnim stvarima čovjeka. Nešto slično se desilo sa mladim odbornikom Ivanom Begićem. To su primjeri koji jesu osjetljivi, ali ne zadiru u suštinu politike koja bi bila privlačna za građane ne zbog ovih pikanterija nego zbog političkih, ekonomskih, socijalnih programa – kaže Vuković i dodaje da se stranke i njihove koalicije, umjesto takvim primerima, trebaju takmičiti ko će građanima ponuditi bolje programe i rješenja.
– Tako se stranke sve više udaljavaju od birača i prije ili kasnije najavljuju svoj kraj postojanja. Politici je preko potrebno to ozdravljenje i vraćanje povjerenja kod birača. Nisam siguran da će to ići brzo i na kvalitetan način – zaključio je Vuković.
Plijen
Da su koalicije koje političke partije formiraju u Sprskoj, prije svega, interesne, smatra i politikolog Velizar Antić.
Partije na vlast, kaže on, gledaju kao na određenu vrstu plijena, dok je ideologija u potpunosti zapostavljena.
– Kada kadrovi neke političke partije dođu na čelo ministarstava, javnih preduzeća, agencija ili bilo koje druge institucije, oni se ponašaju kao da je to lično njihovo vlasništvo, a ne vlasništvo svih građana. Imate partije koje u svom nazivu i programu baštine izrazito ljevičarske ideje, a ponašaju se kao da su krajnja desnica. Dakle, ideologija je potpuno zapostavljena i partije i ne rade na promociji svojih ideja i ideologije; one se samo utrkuju da što više ucjene birača obećavajući im razne beneficije i povlastice ukoliko dođu na vlast – zaključio je Antić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu