Politika

Božo Marić za SRPSKAINFO: Vrijeme je da poslanici počnu da brinu za građane, a ne za tajkune

Ukoliko ste u prethodnih 20 godina igrali za krupni kapital i za tajkune, vrijeme je da počnete da igrate za sitnu raju, da igrate za građane Republike Srpske i da vidimo kako da zadržimo narod na ovim prostorima.

Božo Marić za SRPSKAINFO: Vrijeme je da poslanici počnu da brinu za građane, a ne za tajkune
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

To je poruka Bože Marića, predsjednika Sindikata uprave Republike Srpske, političkim liderima i poslanicima u Narodnoj skupštini RS, pred koje će ovaj sindikat uskoro zvanično uputiti inicijativu za vraćanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnom sektoru, kao i računicu kako u budžetu doći do tih para.

Na osnovu odluke Skupštine Sindikata uprave RS, njegovo rukovodstvo je već razgovaralo sa svim poslaničkim klubovima u Narodnoj skupštini, s ciljem usklađivanja zakona o platama sa sistemskim Zakonom o radu, kako bi se za 55.000 radnika omogućilo vraćanje toplog obroka i regresa koji im je ukinut 2007.

– Mi smo u načelu dobili saglasnost poslaničkih klubova, ali u skladu s našim zaključkom dužni smo da obavijestimo javnost koje su stranke podržale vraćanje toplog obroka i regresa, a koje nisu, iz prostog razloga jer su iduće godine izbori u BiH. Zato ćemo u narednih mjesec i po dana u NSRS uputiti interpelaciju po pitanju vraćanja topog obroka i regresa, za koju smo obezbjedili neophodnu podršku poslanika – kaže Marić u intervjuu za Srpskainfo.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Šta to konkretno znači?

Znači da će putem interpelacije naš zahtjev ući u plenum NSRS, gdje će poslanici morati da se izjasne jesu li za vraćanje toplog obroka i regresa, ili nisu. Važno je napomenuti da smo poslanicima predstavili i način kao promijeniti poresku politiku u RS da bismo obezbijedili neophodan novac u budžetu, a samim tim bi povećali plate i svim ostalim radnicima u ostalim sektorima, da bismo im obezbijedili najnižu zagarantovanu poresku osnovicu. Trenutno u RS imamo institut najniže plate, koji je definisan Evropskom socijalnom poveljom i imamo često slučaj da se ta najniža plata zloupotrebljava. Možete doktora specijalistu u privatnom sektoru prijaviti na 540 KM, koliko iznosi najniža plata, i vi ste zadovoljili sve ono što je neophodno prema državi.

Šta vi predlažete?

Mi predlažemo da za svaku djelatnost bude utvrđena najniža poreska osnovica. To znači da je, na primjer, za ljekare najniža osnovica 1.700 KM, za programera 1.500 KM, za trgovca 650 KM, za tesara 1.000 KM… Ukoliko bismo to uradili, smanjili bi fenomen koverte, smanjili bi tokove novca u sivoj zoni, koji prema procjenama nevladinih organizacija i relevantnih institucija iznose oko četiri milijarde KM godišnje. Dakle, ovdje više nije pitanje da li će oni izaći u susret Sindikatu uprave i vratiti topli obrok za 55.000 radnika, već da je krajnje vrijeme da uradimo određene radikalne poteze jer smatramo da sa setom zakona koje smo predložili možemo otvoriti veliki broj radnih mjesta. Da se investitori presele u RS ukoliko rasteretimo opterećenja na rad, ukoliko stvorimo pravnu sigurnost. Vjerujem da bi se onda i određeni broj radnika koji su otišli trbuhom za kruhom vratio za pristojnu platu. Mislim da tesar bude prijavljen na 1.300 KM, da varilac metalac ima platu 1.500 KM. Neće ići u Sloveniju da radi za 1.000 evra, radiće u svojoj Banjaluci za 1.500 KM. Takođe, smatram da je ovo krajnji momenat da RS uradi nešto i u pogledu demografske obnove, da zaustavimo trend odlaska stanovništva. Mislim da svi politički lideri treba da postignu konsenzus oko ovoga.

Kako bi sve to uticalo na vraćanje toplog obroka i regresa?

Utiče iz prostog razloga jer će biti više novca u budžetu. S druge strane, sam koncept bi predviđao smanjenje zbirne stope doprinosa, što je zahtjev poslodavaca, čime bi se rasteretili nameti privredi po osnovu rada, jer smatramo da bi mnogo više radnika koji su prijavljeni na minimalac bili prijavljeni u skladu s tom najnižom poreskom osnovicom. Samim tim bi se povećali i doprinosi i porezi u budžetu. Mislim da bi to kompenzovalo na način da bi se stvorio dovoljan višak novca u budžetu. Istovremeno bi povećali i plate ljudima u realnom sektoru jer bi se smanjio fenomen koverte.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da li to znači da imate podršku poslovne zajednice u Srpskoj?

Poslovna zajednica je apsolutno saglasna u tom pogledu. Obavili smo razgovore s gospodinom Sašom Trivićem, predsjednikom Unije udruženja poslodavaca, jer i Unija ima zadatak da se izbori s nelojalnom konkurencijom. Oni smatraju da bi uvođenje najniže poreske osnovice za svaku djelatnost bilo jedno od rješenja da se što više ljudi izvede iz sive zone.

Pročitajte još

Kada uđete u NSRS putem interpelacije, šta se može očekivati na toj sjednici?

Na samoj sjednici, kao predlagač interpelacije, prema Poslovniku o radu NSRS imam mogućnost da se obratim 10 minuta. Otvoreno ću reći poslanicima da će njihov uzdržan glas značiti glas protiv. To je deklarativno pitanje za radnike u RS i na njega se može odgovoriti sa da ili ne. Znači, da li podržavate našu priču i inicijativu, o kojoj ćemo upoznati građane i potencijalne vaše birače, ili ne podržavate. Ono šta se može iz interpelacije izroditi jeste da NSRS obaveže Vladu da u roku od, recimo, mjesec dana pripremi zakonska rješenja u skladu s našom inicijativom, jer je naš zahtjev da se sve to u NSRS završi do 31. decembra, do usvajanja programa ekonomskih mjera i budžeta za 2022.

Znači li to da bi radnici već u 2022. mogli da imaju topli obrok i regres?

Ukoliko se politička elita u RS odluči za to, mi smo sigurno da će za 55.000 radnika biti vraćena naknada za topli obrok. To su radnici zaposleni u javnoj upravi, u oblasti zdravstva, prosvjete, u oblasti MUP i u oblasti pravosuđa u RS.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da li je to što radite politički pritisak na narodne poslanike?

Možemo reći da je ovo jedan pionirski potez sindikata u RS. To će sigurno biti redovna aktivnost kojom će se Sindikat uprave baviti u narednom periodu iz razloga što su to ljudi koji donose zakone i odlučuju o našim sudbinama. Da li ga možemo posmatrati kao pritisak? Da, to je pritisak na sve političke partije. Ne želimo više prazna obećanja, želimo da sa riječi pređu na djela. S obzirom da je 2022. izborna godina ovo im je pravi momenat da se pokažu u pravom svjetlu, da li su za radnike u RS ili su ipak u službi krupnog kapitala i da štitite kapital.

Ovim prijedlogom borite se i za prava radnika u javnom sektoru koji nisu u vašem sindikatu. Zbog čega?

Iz prostog razloga jer smo svjesni da Vlada RS neće vratiti topli obrok samo zaposlenima u organima uprave i javim službama. Žao mi je što se ostale kolege, predsjednici granskih sindikata, nisu pridružili našoj inicijativi, osim Samostalnog sindikata medicinskih sestara i tehničara. Svi ostali ćute iz razloga jer su oni 2007. bili dio tima Saveza sindikata RS koji je dao saglasnost Vladi da može da donese ovakva nakaradna zakonska rješenja. Trebali su da budu svjesni, kada jednom ukinete pravo, jako ga je teško vratiti. Danas imamo neke nesuvisle izjave ministra rada kako radnici u RS imaju topli obrok, ali da ga ne vide. Kada se to preračuna, čistačica koja čisti kabinet ministra Milunovića nema ni najnižu zagarantovanu platu. Njena primanja su 540 KM; kada iz toga izdvojite 140 KM toplog obroka i jednu dvanaestinu regresa u iznosu od 50 KM, dođemo do toga da čistačica ima platu 350 KM, što je za 190 KM manje od najniže zagarantovane plate u Srpskoj!

Koliko bi budžete u RS godišnje koštalo vraćanje ovih prava?

Ukoliko bi topli obrok bio oporeziv, taj iznos bio bi oko 112 miliona KM na godišnjem nivou. Naravno, mi smo predlagali da se promijeni i Zakon o porezu na lični dohodak i Zakon o doprinosima, gdje bi topli obrok oslobodili tih naknada, s tim da bi onda morali urediti gornju granicu koliko možemo da isplaćujemo topli obrok, da ne bismo dobili novi fenomen da radnika i dalje prijavljujemo na najnižu platu, a da mu isplaćujemo topli obrok 1.000 KM, jer bi on bio neoporeziv. Ukoliko topli obrok ne bi bio oporeziv, to bi iznosilo oko 65 miliona KM.

Koliko bi radnik dobijao toplog obroka mjesečno?

Računali smo 140 KM. On se sada obračunava da je to 70 odsto od najniže zarade u RS i onda se preračunava na koliko radnih dana. Jako je bitno naglasiti, Evropskom socijalnom poveljom je jasno definisano kada može najniža plata da se isplaćuje, koliko dugo i tačno u kojim uslovima. A kod nas je ostala praksa da se najniža plata isplaćuje kao pravilo u realnom sektoru, a da se često isplaćuje kroz kovertu. Mislim da taj dio treba da popravimo. Vidjeli ste nedavno odgovor ministra rada da je topli obrok uračunat. Topli obrok ne može da bude uračunat u platu zato što je on definisan kao trošak ishrane radnika u toku radnog dana. Ne može Vlada RS kao poslodavac da bude maćeha prema radnicima u upravi, zdravstvu, policiji, prosvjeti, pravosuđu, a da istovremeno radnicima u Šumama, Željeznicama, koji su gubitaši, u sistemu Elektroprivrede, isplaćuje platu, topli obrok, regres, regresirana drva, struju…

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Percepcija javne uprave u javnosti RS poprilično je negativna. Šta kažete onima koji govore da uprava malo radi, a traži još više novca iz budžeta?

Već pune dvije godine se zalažemo za reformu javne uprave u RS kako bismo razdvojili sposobne od podobnih. Smatramo da ima određeni broj radnika koji ne mogu da odgovore aktuelnim zahtjevima, već taj njihov posao moraju da iznesu neki drugi radnici. Nisu svi radnici u javnoj upravi naši članovi. Naši članovi su oni koji nemaju politička leđa i jedino kroz sindikat mogu da se zaštite. Pozivamo sve radnike koji imaju problema iz oblasti rada da nam se jave na bilo koji način.

Intenzivno se borimo da RS dobije novi zakon o državnim službenicima koji je, uz zakon o javnom registru, jedan od krucijalnih zakona da bismo krenuli u reformu javne uprave. To znači da tražimo od Vlade RS da objavi registar svih onih koji primaju platu iz budžeta ili iz javnih sredstava jer sam siguran da ćemo tu naći neke ljude koji se nikada ne pojavljuju na poslu, a uredno primaju platu. I protiv takvih će se sindikat sigurno boriti. S druge strane, kroz novi zakon o državnim službenicima će se izdefinisati taj dio da oni koji ne mogu da odgovore zahtjevima državne službe, moraće da napuste službu. Takvo zakonsko rješenje je u EU.

Najveći problem imamo sa političkom podrškom u smislu da idemo u smjeru depolitizacije javne uprave. To je takođe bila jedna od tema o kojoj smo razgovarali s poslanicima i mislim da ćemo sigurno do kraja godine dobiti barem nacrt novog zakona o državnim službenicima. Smatram da je on prvi korak u reformi javne uprave u RS, da ćemo nakon toga odvojiti sjeme od kukolja i da će oni koji ostanu u državnoj upravi obavljati posao savjesno i časno i da će biti adekvatno plaćeni.

Glasno ćutanje ministra

Gdje su u ovoj priči ministri rada, finansija, lokalne uprave i samouprave? Šta oni misle o vašim zahtevima?

– Mislimo da se ministri rada i uprave trenutno ne miješaju u svoj posao. Za godinu i po dana krize zbog pandemije ministar rada se nije oglasio po pitanju otpuštanja bilo kog radnika, zadržavanja radnih mesta. Njegovo ćutanje je mnogo glasno i mnogi bi u okviru Vlade trebalo da se zapitaju šta taj čovjek radi, da li je on uopšte adekvatno rješenje za takvu kompleksnu poziciju. Jer Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite u direktnom kontaktu pruža najveći broj usluga građanima u RS. Od 2016. nemamo opšti kolektivni ugovor u RS, gdje su radnici prepušteni na milost i nemilost poslodavca i tu najveću krivicu snosi ministar jer nije snagom autoriteta okupio poslovnu zajednicu i sindikate, da postignu saglasnost. S druge strane, nemamo apsolutno nikakvu saradnju s ministrom finansija. Do njenih ušiju naše riječi teško dolaze i iz tog razloga smo se odlučili da idemo preko NSRS. Kada je u pitanju ministarka uprave, ona je poprilično nova na ovoj pozicij. Ali, prethodnih godina smo s Ministarstvom uprave imali puno problema. Nedavno smo na Ustavnom sudu RS oborili neustavan i nezakonit kolektivni ugovor koji su potpisali sa “žutim” političkim sindikatom uprave, iako smo ih upozoravali da to ne rade. Zato ćemo podnijeti krivične prijave protiv predstavnika u ministarstvu i predstavnika žutog sindikata. Ali, u RS je bitno da politički lideri daju saglasnost jer tako nam je koncipirana Vlada. Svaka politička partija dobila je određene resore koji su njihovi privatni feudi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu