Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić rekao je danas da od narednih lokalnih izbora više neće biti moguće da zaposleni u javnom sektoru istovremeno obavljaju i funkciju poslanika u Skupštini ili neku drugu javnu funkciju.
U vrijeme kada se donosila odluka o kupovini mobilne bolnice to je bilo jedino ispravno rješenje, jer nam situacija na terenu nije dozvoljavala da čekamo da nam se desi da nema mjesta u bolnicama i da nemamo gdje da smjestimo zaražene i oboljele, kaže u intervjuu za Srpskainfo premijer Republike Srpske Radovan Višković.
Treba učiniti sve da do smanjenja plata u javnom sektoru ne dođe, jer bi to oborilo javnu potrošnju. Manje plate bi značile i manje penzije, i tu nemam nikakvu dilemu da se mora zadržati postojeći nivo plata i penzija. Moj pristup tom pitanju je već sada jasan.
Pojedina javna preduzeća i institucije u BiH, zbog epidemije virusa korona, već su poništili raspisane tendere. Ipak, većina ih se ponaša kao da nije vanredeno stanje i kupuju sve – od automobila, skupe računarske opreme, do usluga uređenja cvijeća i vlastite promocije u medijima.
Jedan od razloga za donošenje Nacrta zakona o izmjenama i dopuni Zakona o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava Republike Srpske jeste, prije svega, otklanjanje sumnji u vjerodostojnost podataka o diplomama zaposlenih, posebno najviših funkcionera, navodi se u obrazloženju ovog akta.
Demokratski narodni savez dostavio je SNSD spisak 94 rukovodeće pozicije u javnom sektoru u Republici Srpskoj na kojima želi da vidi svoje kadrove. Na nekima od njih već sada ima vršioce dužnosti.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, po hitnom postupku, set izmjena zakona o platama radnicima u upravi, prosvjeti, kulturi, visokom obrazovanju, MUP i pravosuđu koji predviđa povećanje plata od pet do 20 odsto zaposlenima u javnom sektoru ili onima koji ih primaju iz budžeta Srpske, za šta će u budžetu za iduću godinu biti obezbijeđeno 70 miliona KM.
Ako nije u pitanju neki složeniji postupak, dnevno mogu da uradim desetak rješenja. To je zaista tempo koji nije zahtijevan i može se ispoštovati. Ipak, to nije slučaj kod većine mojih kolega. Šefovi idu linijom manjeg otpora i znaju od koga mogu očekivati da u razumnom roku završe posao, a ko će da zabušava. Bez obzira na to, moje kolege imaju istu platu kao i ja.
Nezadovoljstvo privrednika na najavljeno povećanje plata za sve budžetske korisnike je razumljivo, racionalno i očekivano. Svaka povišica u javnom sektoru ide preko njihovih leđa. Račun je njima ispostavljen.
Namjeru vlasti da povećaju plate u javnom sektoru Republike Srpske sa negodovanjem su dočekali u Uniji udruženja poslodavaca, koji ističu da povećanje javne potrošnje može ugroziti sve rezultate koje je privreda postigla u ranijem periodu.
Poslodavci u Republici Srpskoj su u 2018. godini imali u prosjeku jednog radnika sa invaliditetom na 32 zaposlenih, što je polovina od propisanog zakonskog minimuma, ali još šokantniji su podaci o tome ko i pod kojim uslovima zašpošljava invalide.
Broj od 51.036 firmi u BiH koje imaju blokirane račune izuzetno je veliki i ne mijenja se znatno posljednjih godina, a tako će biti sve dok javni sektor ne bude doveden u red i ne sredi svoja dugovanja, jer je on „zaslužan“ za probleme koje druge firme imaju s likvidnošću.
U Bosni i Hercegovini su potrebni dalji napori u borbi protiv korupcije, unapređenju vladavine prava, te jačanje institucija kako bi se unaprijedila konkurentnost.
Republika Srpska je nakon izbora u roku formirala institucije vlasti, ali bi zato vladajuća koalicija ovaj put mogla da obori neslavan rekord u dužini pregovora oko podjele direktorskih mjesta u javnom sektoru.
Zbog viška zaposlenih u lokalnim samoupravama u Srpskoj se svake godine gubi više od 18 miliona maraka, koji bi mogli biti preusmjereni na razvoj privrede.
Državna preduzeća u Bosni i Hercegovini duguju čak 8,1 milijardu maraka (više od 4 milijarde evra), navodi su u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o stanju u ovoj oblasti, prvoj studiji te vrste ikad sprovedenoj u BiH.
U Republici Srpskoj je samo do prije nekoliko godina najpoželjnije radno mjesto bilo u javnom sektoru, dok je danas situacija drastično drugačija. Iz uprave čak odlaze u privatni biznis.
U Banjaluci je zaposleno skoro 68.000 ljudi, od kojih je najvše trgovaca, automehaničara, te radnika sa državnim poslom.
