I dok je Istanbulska konvencija obavezala države potpisnice da inkriminiraju namjerno ponavljanje prijetnji upućenih drugoj osobi koje izazivaju strah za vlastitu sigurnost, tu obavezu u svoje zakonodavstvo Federacija BiH još nije uvela.
Na to je nedavno ukazao Damir Nikšić, zastupnik u Federalnom parlamentu koji je zatražio da se uhođenje ili nametljivo ponašanje u fizičkom ili online prostoru definiše kao krivično djelo u KZ FBiH.
Progoni često završavaju fizičkim napadima
– Nepostojanje krivičnog djela progona, tj. nametljivog ponašanja u KZ FBiH, u što se naša javnost, nažalost, više puta mogla uvjeriti, otvara prostor za različite oblike progona i nametljivog ponašanja u fizičkom i kibernetičkom prostoru, čije su žrtve u velikom broju slučajeva žene. Često progon, bilo u fizičkom ili kibernetičkom prostoru, završi fizičkim napadom, silovanjem, pa čak i femicidom – naveo je Nikšić.
Pravni stručnjak Josip Aničić, tužilac Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona kaže da proganjanje prema KZ Republike Srpske, KZ Republike Srbije, KZ Crne Gore, nametljivo ponašanje, kako je to definisano u Republici Hrvatskoj, ili uhođenje, poput Republike Slovenije, zapravo podrazumijeva istrajno i kroz duže vrijeme praćenje ili uhođenje druge osobe ili uspostavljanje neželjenog kontakta, što kod te osobe izaziva tegobu i strah za sigurnost, piše Avaz.
– KZ FBiH ne propisuje ovakva ponašanja kao krivično djelo. S tim u vezi u KZ FBiH poznaju se samo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, koje propisuje ugrožavanje sigurnosti prikradanjem, učestalim praćenjem ili uznemiravanjem bračnog partnera, osobe u vanbračnoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održava ili je održavao bliske odnose.
Druge zemlje propisuju velike kazne
Krivični zakonik Republike Srbije propisuje i uspostavljanje kontakta putem sredstava komunikacije te odgovornost za zloupotrebu podataka o ličnosti druge osobe ili njoj bliske osobe radi naručivanja robe ili usluga, a ako je zbog proganjanja nastupila smrt žrtve ili njoj bliske osobe, počinilac se može kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. KZ Republike Slovenije propisuje uspostavljanje kontakta putem elektronskih sredstava komunikacije te posebno kažnjavanje za uhođenje maloljetne ili nemoćne osobe, dok KZ Crne Gore propisuje proganjanje trudne žene i osobe s invaliditetom. Jednako kao i KZ Republike Srbije, i KZ Crne Gore za smrt žrtve propisuje kaznu zatvora do deset godina, objasnio je Aničić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu