Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Brus Berton za SRPSKAINFO: Građani BiH su izgubili povjerenje u izborni proces

Politika
Autor:

Foto: RAS Srbija

Misija OEBS u BiH nije odgovorna za posmatranje izbora, već Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Oni su već ocijenili da su ovi izbori bili istinski konkurentni, ali da i dalje postoje pravni i sistemski nedostaci.

To za Srpskainfo kaže šef Misije Organiizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH Brus Berton govoreći o nedavno održanim opštim izborima u BiH, te o tvrdnjama pojedinih političkih partija da su izbori pokradeni.

Da li imate saznanja da su neke izborne nepravilnosti dovele u pitanje kredibilitet rezultata izbora u BiH?

Zbog sistemskih pitanja koja su istaknuta od strane ODIHR, a koja se odnose na izbore održane ove i prethodnih godina, nepravilnosti se često događaju prije, tokom i nakon dana izbora. Iako ovo možda nije dokaz da izbori nisu važeći ili nisu pošteni, nepravilnosti koje se iznova dešavaju mogu da utiču na rezultat izbornih trka kada je razlika u broju glasova između kandidata mala. Štaviše, to podriva povjerenje u izbore, politiku i institucije uopšte, dovodeći cjelokupni proces u sumnju. Građani i mnoge političke partije su izgubili povjerenje u izborni proces. Ne možemo da ostanemo slijepi na to, a CIK i ostali akteri ne bi trebalo da čekaju na dokaze ogromne prevare kako bi preduzeli mjere kojima će se suprotstaviti ovom opasnom gubitku povjerenja.

Šta CIK BiH treba da uradi?

CIK mora biti proaktivan i iskoristiti sve zakonom dostupne mogućnosti da odgovori na nepravilnosti i vrati povjerenje. Takođe je od ključne važnosti da domaći organi vlasti pristupe ovim pitanjima veoma ozbiljno, te zauzmu otvoren stav prema sprovođenju istrage o tim navodima i sistemskim manjkavostima. Ovo je neophodno da bi se uspostavile mjere usmjerene ka jačanju izbornog procesa i vraćanju povjerenja. Znamo da se može doći do poboljšanja koja pomažu sprečavanju prevara i vraćanju povjerenja građana u izborni proces. Političari i nadležne institucije mogu da preduzmu te korake. Još jednom ističem da nije potreban dokaz prevare da bi se došlo do poboljšanja i pokušalo vratiti povjerenje.

Da li ste zadovoljni kako je CIK BiH provela ove opšte izbore?

Sprovođenje izbora je kompleksan i osjetljiv proces, koji zahtijeva ne samo od CIK, već i od političkih partija, pravosuđa, agencija za provođenje zakona i medija, da djeluju uz visok nivo profesionalizma i integriteta. Misija OEBS u BiH ima povjerenje u tehničke sposobnosti CIK, kao što je bio slučaj i kada smo im 2002. predali nadležnost za organizaciju i provođenje izbora u BiH. Prije dvije sedmice, Misija OEBS u BiH, zajedno sa kolegama iz međunarodne zajednice, održala je sastanak s predstavnicima CIK. Izrazili smo podršku njihovom radu, ali smo takođe naglasili da moraju djelovati što je transparentnije moguće, uložiti dodatne napore da objasne svoj rad građanima BiH i biti proaktivni u istrazi i bavljenju navodima i sistemskim slabostima.

Foto: OEBS BiH

Brus Berton

Kako komentarišete izjave pojedinih političara u BiH da su izbori bili nedemokratski, ali i izjavu predsjednika Evropske narodne partije Džozefa Dola, koji je rekao da su „preliminarni izvještaji Međunarodne izborne promatračke misije alarmantni“?

U ODIHR-ovom preliminarnom izvještaju je naglašen određen broj važnih nalaza u vezi sa kampanjom i izbornim procesom, uključujući sam dan izbora. Njihovo posmatranje izbora i provođenja izbornih rezultata se nastavlja, a u bliskoj budućnosti će objaviti konačni izvještaj. Sa aspekta OEBS, oni će detaljno procijeniti navode o eventualnim izbornim krađama i nepravilnostima u izbornom procesu. Da se osvrnem na riječi gospodina Dola; Misija OEBS u BiH je svakako nezadovoljna zbog nedostatka napretka u usvajanju mjera ka jačanju izbornog procesa. Takođe smo javno istakli stav protiv polarizacije i negativne retorike, ličnih napada i podsticanja osjećaja straha tokom kampanje, na uštrb istinske diskusije o politici djelovanja. To nije iznenađenje, ali je veoma štetno. Odbijanje vodećih kandidata da učestvuju u javnim debatama je značilo da je biračima bilo teže da na osnovu potpunih informacija donesu svoj sud. Takođe, nedostatak stranačkih platformi znači da građani imaju ograničenu mogućnost da biraju na osnovu informacija. Određeni mediji su takođe pružili značajno neuravnoteženo prisustvo kandidata što je predstavljalo izazov za konkurentno učešće. Drugi kritični aspekt ostaje nedostatak transparentnosti u finansiranju kampanja. Uopšteno govoreći, ne možemo da budemo zadovoljni što nakon toliko mnogo pokušaja da se riješe ova pitanja, ODIHR opet dolazi do ovakvih zaključaka.

Izborni zakon

Šta je potrebno mijenjati u Izbornom zakonu BiH da bi se unapredio kvalitet izbornog procesa u BiH?

Međunarodna zajednica se složila da udvostruči svoje napore u pružanju podrške tehničkim i proceduralnim amandmanima na Izborni zakon. Međutim, za to je potrebno da političke partije zaista usvoje amandmane na zakon. Čak su i tehnička poboljšanja izbornog procesa zastala zbog ćorsokaka u koji se došlo zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda iz 2016. u slučaju “Ljubić”, kao i očitog nedostatka političke volje da se riješi to pitanje. Poboljšanja do kojih se može doći se npr. odnose na sastav biračkih odbora, ažuriranja biračkog spiska, identifikacije glasača, postupka brojanja glasačkih listića, finansiranja stranaka i procedura za podnošenje žalbe. Ostaje da se vidi koje će preporuke dati ODIHR u konačnom izvještaju. To će biti ideja vodilja našeg rada sa CIK i političkim partijama.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO