Kao i u BiH, u mnogim evropskim državama, penzije i socijalna davanja čine više od 70 odsto prihoda domaćinstva starijih osoba, a u nekim slučajevima prelazi i 80 posto.
Kolike su starosne penzije u EU?
Podaci Eurostata, kako piše penzionerskicentar.com pokazuju da penzioni fondovi godišnje po korisniku u EU izdvajaju 16.138 evra, odnosno 1.345 evra mjesečno, međutim situacija je znatno različita od zemlje do zemlje.
Prosjek EU još uvijek je nedostižan za “siromašnije” zemlje kao što su Bugarska, Rumunija, Litvanija itd… dok u nekim zemljama recimo penzioneri primaju i više od 30.000 evra godišnje.
U Bugarskoj godišnja penzija iznosi 3.611 evra, a u Luksemburgu je 31.385 evra, a u Islandu 35.959 evra. Ako u obzir uzmemo region, u Albaniji recimo, godišnje penzioneri dobiju 1.648 evra što je ubjedljivo najmanje u EU.
U Norveškoj i Danskoj prosječne godišnje penzije po korisniku premašuju 30.000 eura. Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) takođe su znatno iznad evropskog prosjeka.
Region ima najmanje penzije u EU
Kao što smo već naveli, Albanija čiji penzioneri imaju godišnje 1.648 evra na dnu je ljestvice, a iza nje, prema podacima Eurostata su Turska gdje penzioneri godišnje dobiju 2.942 evra, dok je odmah iza njih BiH gdje penzioneri u prosjeku godišnje dobiju 3.041 evra.
U Srbiji, godišnja penzija iznosi 3.468 evra dok je Crna Gora najbolja u regionu sa prosječnom godišnjom penzijom od 3.962 evra.
Najveće države EU vuku prosjek
Ako se u obzir uzmu četiri najveće članice EU, odnosno Francuska Njemačka, Španija i Italija, najveća prosječna penzija je upravo u Italiji gdje penzioneri godišnje dobiju u prosjeku 19.589 evra.
Odmah iza njih su Francuzi koji dobiju 18.855 evra, zatim Španci koji u prosjeku dobiju 18.100 evra godišnje a na dnu najrazvijenijih je Njemačka čiji penzioneri godišnje dobiju 17.926 evra. Ipak, u svim tim zemljama prosječne penzije su veće od prosjeka.
Penzije i u EU nedovoljne za pristojan život
Evropski fondovi penzionih osiguranja već godinama su pod pritiskom, i razmatraju razne modele kako da opstanu i u budućnosti. Broj starijih ljudi konstantno se povećava, a životni vijek produžava što može biti pogubno za mnoge zemlje. Podaci EU govore da od 2019. godine raste broj starijih ljudi koji su u riziku od sirmoaštva. Recimo u 2022. godini više od jednog od pet građana starijih od 65 godina – oko 18,5 miliona ljudi u EU bilo je u rizku od sirmoaštva. Zabrinjavajuće je da ove brojke rastu.
Žene posebno ugrožene
Podaci EU govore da žene primaju 26,1 posto niže penzije od muškaraca, dok više od pet procenata njih uopšte ne prima penziju. Razlozi zbog kojih žene primaju niže penzije su brojni, a u prvom redu niže plate tokom radnog vijeka, i manje radnog staža zbog brige o porodici.
Revolucionarni modeli
Pojedine zemlje Evropske unije u posljednjih deset godina podizale su starosnu granicu za odlazak u penziju, međutim prema prvim analizama to nije dalo očekivane rezultate. Činjenica je da su se fondovi penzionog osiguranja malo rasteretili, ali pojedine evropske zemlje razmatraju i druge modele. Njemačka razmatra “revolucionaran” model koji podrazumijeva “penzije za bebe“, odnosno da svako novorođenče dobije po 10.000 evra i da se taj novac uloži u investicione fondove i investira. Proračuni govore da poslije 65 godina taj novac može narasti do 165.000 evra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu