Ljudi koji su u to vrijeme političkim i vojnim sredstvima izvojevali ovo što danas imamo napravili su temelje na kojima treba treba da se nadograđujemo s ciljem prosperiteta, boljeg života za sve ljude, a prije svega mira sa narodima sa kojima smo do prije 24 godine bili u teškom krvavom konfliktu – rekao je Čavić Srni povodom 24 godine od parafiranja Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovim riječima, Dejtonski sporazum je najuspješniji mirovni sporazum u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata.
– Kolika je njegova težina mogu reći iz ugla nas Srba kao konstitutivnog naroda i Republike Sroske kao sastavnog dijela BiH kojoj je dala međudržavni suverenitet pristankom da postane entitet u okviru BiH. Nas je ovdje održalo to mirovno rješenje i mi na toj osnovi treba da gradimo budućnost našeg naroda i Republike Srpske – naveo je Čavić.
On je dodao da je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma bilo manje ili više međunarodnih pritisaka i nasrtaja na atribute Republike Srpske, ali su ipak sačuvane njene temeljne vrijednosti.
– Ništa se nije promijenilo kada je riječ o odnosu prema Republici Srpskoj unutar BiH. Za sve Srbe, i političke predstavnike i narod, Srpska je kao dejtonska tvorevina međunarodno priznata u okviru BiH. Nažalost, političi predstavnici Bošnjaka i Hrvata i dobar dio tih naroda Republiku Srpsku doživljavaju kao međunarodno stečenu nepravdu i stalno čine sve da joj naude, da je bude što manje, a najviše žele da je ne bude nikako – naglasio je Čavić.
On je dodao da su te politike i nastojanja udarac u mirovna rješenja.
Prema njegovim riječima, zaključci sa posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na neki način su podvlačenje crte jer se pokazalo da je međunarodni intervencionizam u BiH prisutan 24 godine od uspostavljanja mira, a bio je najintenzivniji u prvoj deceniji poslije završetka rata.
– To nije prestalo kao pritajena politička želja, prije svega, bošnjačkih, ali i hrvatskih političkih predstavnika, da se na taj način instrumentalizuje međunarodni faktor u ovoj zemlji. I u perspektivi će u političkim odlukama biti ključan odnos prema Dejtonskom sporazumu. Ta bitka nije prestala, niti će prestajati – ocijenio je Čavić.
On je istakao da Srbi moraju na dejtonskim osnovama graditi budućnost i održavati ovo što imaju, bez kompromisa sa bilo kim iz svijeta i bilo kakvim uticajem.
Čavić je rekao i da Republika Srpska treba istrajavati na tome da, kada bude otvoreno pitanje potpunog pristupanja, BiH uđe u EU sa Srpskom kao sastavnim dijelom i svim njenim pripadajućim nadležnostima koje su tipične za ovako decentralizovane zemlje, a posebno one koje su mirovnim rješenjem izašle iz ratnog konflikta.
Danas se navršavaju 24 godine od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan rat u BiH.
Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.
Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.
Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu