Društvo

CBBiH povećala troškove bankama: Moguće uvođenje naknada za depozite

Komercijalne banke u BiH od 1. juna plaćaju veću naknadu za obavezne rezerve koje nisu u domaćoj valuti, zbog čega bankari razmišljaju o uvođenju naknade klijentima.

CBBiH povećala troškove bankama: Moguće uvođenje naknada za depozite
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Centralna banka BiH je uvela naknadu na obaveznu rezervu po osnovu osnovice za obračun obavezne rezerve u stranim valutama i u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom, pored postojeće naknade na višak iznad obavezne rezerve.

Direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle, za Srpskainfo kaže da je CBBiH uvela onaj trošak koji ima ona. Do sada je, kako kaže, jedan dio tog troška negativne kamatne stope snosila CB, a drugi dio su plaćale banke. Od 1. juna je CBBiH donijela odluku da kompletan taj trošak negativne kamate svaka banka plaća za sebe.

– Gledajući sa strane, CBBiH nema ni razloga da pokriva troškove banaka. Eh, sada, neugodno je što banke nisu na vrijeme obaviještene i zato smo tražili prolongiranje te mjere bar do kraja godine, pa da se taj trošak može planirati u svojim budžetima. Taj trošak se planira da bi mogao biti na nivou BiH od nekih tri miliona KM. Teško će se banke usuditi da povećavaju naknade, jer i sami znate da je potražnja od kredita mala, da je u BiH u principu veća bankarska ponuda svih proizvoda nego potražnja. Jedino što banke razmišljaju kako da negativne kamatne stope, koje oni plaćaju na višak sredstava u CBBiH, “prenesu” na klijenta. Recimo, klijent ima po viđenju 10 miliona KM, banka na to plaća negativnu kamatu, pa da na klijenta spusti taj trošak – objašnjava Kutle.

FOTO: UBBIH
FOTO: UBBIH
Berislav Kutle

On kaže da će to sada da zavisi od banke do banke, odnosno kako da prebace trošak na klijente koji po viđenju imaju veće iznose na računima.

Kutle ističe i da je Udruženje banaka tražilo od CBBiH da poveća postotak sredstava po viđenju sa 15 na 30 odsto kako bi se dio mogao koristiti za kratkoročne kredite.

Pročitajte još

– Na ovaj način se ta sredstva po viđenju ne mogu koristiti ni za šta, ona samo stoje, pokazuje se kako mi imamo novca ali s tim parama banke ne mogu ništa da rade. Dakle, ne može se investirati, to je novac po viđenju i na njega se plaća negativna kamatna stopa. Može samo nekih 15 odsto, i to kratkoročno – ističe Kutle.

 U Addiko banci Sarajevo kažu da kontinuirano usklađuju svoje poslovanje sa promjenom zakonske regulative.

– Istovremeno, snažno smo fokusirani na klijente i njihove potrebe. Odluka UO CBBH iz aprila će da prouzrokuje dodatne troškove poslovanja koje ćemo u ovom trenutku pokriti iz tekućih prihoda. Što se tiče narednog perioda, razmotrićemo i prilagodićemo našu ponudu u segmentu depozita – kaže za Srpskainfo Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija u Addiko banci.

FOTO: BHT1/SCREENSHOT
FOTO: BHT1/SCREENSHOT

U Novoj banci Banjaluka kažu da naknada koju je uvela CBBiH značajno utiče na povećanje rashoda banke zbog čega banke moraju razmotriti sve opcije za ublažavanje tog efekta.

– Kako je riječ o značajnom povećanju, dio troškova bi mogao imati za rezultat i povećanje troškova poslovanja naših klijenata. Do sada, Nova banka nije uvodila naknade po istim uslugama, a po kojima je Centralna banka dodatno povećala troškove poslovanja bankama, ali ćemo u skladu s tim, u narednom periodu, razmotriti odluku o eventualnom uvođenju navedene naknade – kažu u Novoj banci.

Uzimajući sve to u obzir, kako ističu, ostaje ponovo otvoreno pitanje svrsishodnosti donošenja odluka o novim troškovima koje opterećuju kako privredu tako i život građana.

U Sberbanci a.d. Banjaluka kratko poručuju da odluka CBBiH jeste uticala na njihovo povećanje troškova, ali da neće trenutno uvoditi dodatne naknade za deponente.

U Centralnoj banci BiH kažu da uvođenje te naknade predstavlja jedan od inicijalnih koraka u primjeni unaprijeđenog okvira obavezne rezerve CBBiH koji je predložio MMF i podržao ga Upravni odobr CBBiH.

Na rezervi oko 6,1 milijardi KM

Zaključno sa 20. junom ove godine komercijalne banke su na računima rezervi kod CBBiH držale oko 6,1 milijardi KM, od čega oko 2,8 milijardi KM po osnovu obavezne rezerve, te oko 3,3 milijardi KM preko obavezne rezerve. Uvođenjem novog okvira obavezne rezerve nastoji se, kako tvrde u CBBiH, povećati stabilnost i otpornost domaćeg finansijskog sektora, te fleksibilnost i efikasnost obavezne rezerve kao jedinog instrumenta monetarne politike u aranžmanu valutnog odbora.

– Konkretna mjera uvođenja naknade na osnovicu u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom ima za cilj destimulisanja evroizacije u domaćem finansijskom sektoru i podsticanje akumulacije domaće štednje kao osnove za finansiranje privrednog rasta – tvrde u CBBiH.

Takođe, dodaju, mjera predstavlja podršku održavanju stabilnosti valutnog odbora izjednačavanjem te naknade sa oportunitetnim troškovima CBBiH. Troškovi te naknade su ekvivalentni troškovima koje Centralna banka plaća na svoje investicije u inostranstvu na relevantnim finansijskim tržištima evro zone (naknada trenutno iznosi -60 baznih poena), odnosno troškovima koje bi banke i same platile da navedena sredstva plasiraju na tim tržištima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu