Svijet

ČEGA SE SVE PLAŠE NIJEMCI Brinu o terorizmu i migrantima, ali je jedan SVJETSKI LIDER izazvao JAKU PARANOJU

U teorijama koje odavno kolaju navodi se da su Nijemci zbog hiperinflacije iz 1923, dva svjetska rata, bijega i protjerivanja, te na kraju izgradnje Berlinskog zida, u 20. stoljeću bili u kolektivnom strahu.

ČEGA SE SVE PLAŠE NIJEMCI Brinu o terorizmu i migrantima, ali je jedan SVJETSKI LIDER izazvao JAKU PARANOJU
FOTO: SRPSKAINFO

Nestanak šuma? Nuklearne rakete? Ozonska rupa? Glasnici koji su im očigledno dovoljan razlog za razmišljanje o propasti svijeta.

Teror i Tramp

U ovom stoljeću, Nijemce su mučili strah od ekonomskog pada, terorizma, ali i od Donalda Trampa.

Foto: Jim Lo Scalzo/EPA
Foto: Jim Lo Scalzo/EPA

Sve je to saznalo R+V osiguranje, jedno od najvećih osiguravajućih društava u Njemačkoj. Ono još od 1992. ispituje Nijemce o njihovim strahovima. Uostalom, osiguravajuća društva i žive od opasnosti i strahova.

Brigite Romštet iz R+V osiguranja za DW kaže da je ove godine iznenadio pad indeksa strahova na tabeli.

– Iznenadio je zbog toga što ipak postoje hitni problemi koje treba riješiti, poput klimatskih promjena. Ali, vidimo da u godinama kada je strah zapravo bio vrlo velik na kraju dođe do opuštanja i to se dogodilo ove godine – kaže ona.

Osim toga, dodaje, dobra ekonomska situacija posljednjih godina imala je pozitivan učinak.

– Strah od nezaposlenosti, na primjer, nizak je kao i uvijek – kaže ona.

Izbjeglice stalno na TV

Ove godine posebno je velik strah da će država biti preplavljena velikim brojem izbjeglica. Čak 56 posto Nijemaca se boji toga – i to je broj jedan na listi zabrinutosti.

Foto: Swen Pfoertner/EPA
Foto: Swen Pfoertner/EPA

Odmah iza toga je strah da će doći do napetosti kao rezultat daljnjeg priliva stranaca.

– Vrlo malo ljudi zapravo ima lična, neugodna iskustva s izbjeglicama, koja bi ih mogla uplašiti – kaže Ulrih Vagner, profesor socijalne psihologije na univerzitetu u Marburgu.

Uz to, broj novih izbjeglica od 2016. neprestano opada.

– Debate u politici i medijima o ovoj temi pokreću takve strahove – ocjenjuje Vagner za DW.

Policija u Njemačkoj je, inače, u prvoj polovini ove godine registrovala 609 napada na izbjeglice. Pod napadima se, pored ostalog, podrazumijevaju uvrede, huškanje, podmetanje požara i opasne tjelesne povrede.

Svaki četvrti prijavljeni napad je izvršen u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg, navodi list Noje osnabricker cajtung.

Duboko ukorijenjen na istoku

Koliko se brinemo o nečemu zavisi od toga koliko se intenzivno raspravlja o nekoj temi.

– Prema najnovijim podacima, naprimjer, strah od terorizma znatno je opao u odnosu na prošlu godinu – kaže Vagner i ističe da “mi jednostavno ne razgovaramo toliko o nekim prijetećim događajima i to ljude čini sigurnijima”.

Foto: Omer Messinger/EPA
Foto: Omer Messinger/EPA

Još jedan rezultat studije pokazuje da su žene malo više zabrinute od muškaraca.

– To se nije promijenilo od 1992. godine – kaže Brigite Romštet iz R+V.

Međutim, vidljiva je još jedna razlika: “Na istoku zemlje strahovi su i do deset posto veći nego na zapadu”.

To je valjda i objašnjenje zašto desno-populistička stranka Alternativa za Njemačku na istoku može prikupiti puno glasova. Posljednji primjer su izbori u njemačkim saveznim pokrainama Brandenburgu i Saskoj.

Romštet objašnjava ovu razliku činjenicom da su se mnogi ljudi na istoku osjećali napušteno jer su zarađivali manje novca nego na zapadu.

Paradoks

Za socijalnog psihologa Vagnera takođe važnu ulogu igra i nedostatak iskustva u odnosu sa strancima, piše DW.

– Paradoks je da manje ljudi migrantskog podrijetla i izbjeglica živi u istočnoj Njemačkoj nego na zapadu Njemačke, a strahovi su tamo veći. Ljudi u istočnoj Njemačkoj, jednostavno, imaju manje mogućnosti za sticanje iskustva s izbjeglicama – kaže Vagner.

Najveći strah Nijemci, kad se radi o bolestima, zapravo imaju od srčanog udara i raka. To su ubice broj jedan. Ili da će biti povrijeđeni u saobraćajnoj nesreći. Ta sudbina svake godine pogodi oko 400.000 ljudi u Njemačkoj.

Ipak, čini se da to ljude ne plaši puno jer se svakog dana milioni ljudi voze u automobilima brzinom većom i od 100 kilometara na sat.

Iako su saobraćajne nesreće svakodnevni događaji, one dosta manje utiču na naše strahove nego neobični događaji.

– Ova greška u ljudskoj obradi podataka se mora pokušati korigovati. Može se, naprimjer, pokušati uvijek iznova razjasniti da je strašan događaj užasan, ali da ima malo uticaja na vlastiti život – objašnjava Vagner.

German Angst

– Rezultati istraživanja R+V pokazuju da u Njemačkoj polako opadaju prekomjerni strahovi – kaže Vagner.

Međutim, nije ni poželjno da čovjek živi bez straha.

– Strahovi imaju svoju funkciju. Ako znamo da su određene stvari opasne, onda ih ima smisla izbjegavati – kaže Vagner.

Stoga je nepromišljeno odreći se svih strahova. Dakle, malo „German Angst” neće naškoditi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu