Cenićeva kaže da su smiješni pokušaji vlasti da se “operu” od odgovornosti za ogroman dug Srpske, potežući podatke o navodno još većoj zaduženosti 2005. godine.
– Stalno vraćanje na 2005. je presmiješno. Punih 15 godina u komadu su na vlasti! Evo, vidimo rezultate – kaže Cenićeva u razgovoru za Moju Hercegovinu.
Ona se osvrnula na najavu premijera Srpske, Radovana Viškovića, da će se Vlada odreći blizu 87 miliona KM budžetskih prihoda u korist cijele poslovne zajednice, s ciljem, kako je rekao, rasterećenja privrede i stvaranju povoljnih uslova za snažniji privredni rast.
– Dobar potez je smanjiti doprinose u svrhu rasterećenja, pod uslovom da se neki od poreza ne podigne i onda opet nismo nigdje. Sjećamo se da su na mala vrata uvođeni parafiskalni nameti i dodatna opterećenja, a da o tome nije baš bilo razgovora. Takođe, ako će nedostajućih 87 miliona budžetskih prihoda biti nadoknađeno kreditima, opet ništa nije urađeno. Da bi bilo privrednog rasta, potrebno je povjerenje u institucije, manje eksperimenata u fiskalnoj politici, manje lažnih obećanja, stabilno političko okruženje, odsustvo reketiranja privrede, borba protiv korupcije… Dakle, pravna država i jednak tretman privatnog i državnog sektora – kategorična je Cenićeva.
Ona kategorično tvrdi da je Republika Srpska prezadužena.
– Nije isto biti razvijena zemlja i zemlja u razvoju. To je kao da se ja poredim u trčanju sa profesionalnim sportistom. I našli su baš s kim će da se porede, samo ne govore da ima boljih, razvijenih, gdje je vladavina prava, gdje se do posla dolazi na osnovu znanja i sposobnosti. E, sa takvima se ne porede. Drugo, apsolutno je neznanje ne razmatrati koja je vrsta duga, u šta dug ide i slično. Ako većina duga ide u neproduktivnu potrošnju, kao što je kod nas slučaj, od razvoja nema ništa i to je samo dvostruki teret. Vidim da se Ministarstvo finansija Republike Srpske oglasilo demantijem na tvrdnje profesorice Jelene Trivić, koja je samo iznijela zvanične podatke. Prvo, da napomenem da zemlje u razvoju ne bi smjele da dozvole sebi javni dug veći od 40 odsto BDP-a, jer onda nema šanse da se razviju s obzirom na otplate i teret. Dakle, sve preko toga je uništavanje vlastite supstance.
Ona je pojasnila da unutrašnji dug u statistikama BiH i Republike Srpske nije iskazivan sve do 2007. godine, niti je servisiran. Od 2008. godine se BDP obračuvao po drugačijoj metodologiji, pa im je i tu poređenje upitno.
– Ostvaren je budžetski suficit, iako su nas zatekli i dugovi iz prvog mandata Milorada Dodika. Podsjećam i da je MMF-u trebalo 18 mjeseci da prikupi finansijske izvještaje javnih i državnih preduzeća, jer ne postoji ažuran registar. U Republici Srpskoj 235 javnih i državnih preduzeća, tamo gdje je Vlada vlasnik preko 50 odsto, na kraju 2017. godine dugovalo je 2,9 milijardi! Sada je taj dug još veći, naravno. Ljudi odlaze masovno, a dugovi rastu. Ko će ih otplaćivati, ne znamo. A hoćemo razvoj!
Cenićeva je dala i svoje predviđanje za narednu godinu, budući da se i dalje ne zna kada će doći do prestanka pandemije virusa korona.
– Svijet uveliko istražuje nove modele kapitalizma, pa se tako na Svjetskom ekonomskom forumu pojavila sintagma “Veliko resetovanje”. Šta će od toga biti, gledaćemo. Mi smo na dnu ljestvice i čekamo da neko za nas nešto riješi i nešto nam pokloni, zaboravljajući, takođe, da su procjene i velikog i malog kapitala da će sve više značiti talenat i znanje, nego kapital. Ako očekujete bolje sa ovim istim ljudima na vlasti u BiH, onda ili ste poremetili ili ste potpuno neosnovano optimista koji graniči sa ludilom. Mi posmatramo i ne radimo ništa. Čekamo pare od nekog, bavimo se izvornim Dejtonom, izbornim zakonom, ko je najveća žrtva i ko je kome šta rekao – kaže Cenićeva, piše Moja Hercegovina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu