Nogo je rekao da mladi ljudi mogu iskoristiti mnoge prednosti interneta i društvenih mreža, ali je ključno da nauče kako se zaštititi od potencijalnih izazova.
– Nisu svi sadržaji na internetu istiniti ili pouzdani. Trebalo bi da provjeravaju izvore, traže dodatne potvrde i budu svjesni manipulativnih tehnika. Podaci koje objavljuju trebalo bi da budu vidljivi samo osobama kojima vjeruju – ukazao je Nogo.
Upozorio je da se mladi nikada ne smiju sastajati s osobama koje su upoznali onlajn bez pratnje odrasle osobe kojoj vjeruju.
Nogo je istakao da su u većini slučajeva mladi kreativni i imaju odlične ideje koje usljed nepažnje odraslih budu zanemarene i to kod njih stvara u nekoj mjeri frustracije, koje u tom uzrastu ispoljavaju agresivnim ponašanjem.
– U Centar za mentalno zdravlje se javljaju mladi uglavnom zbog vršnjačkog nasilja ili nasilja u porodici. Često se više `otvore` u direktnom razgovoru sa profesionalcem nego u prisustvu roditelja – rekao je Nogo.
Prema njegovim riječima, nedostatak interakcije sa porodicom, prijateljima i širom zajednicom uči mlade da ne prepoznaju i ne reaguju na emocije drugih ljudi.
Pojasnio je da se putem interneta prenosi veliki broj informacija koji nije praćen emocijom i često se nesrećni događaji ismijavaju.
Osnivač neformalne grupe žena “Kutak za dame Istočno Sarajevo” Aleksandra Matić nedavno je uputila dopis osnovnim školama s apelom da se razgovara sa učenicima o različitim viralnim izazovima koji su im dostupni putem društvenih mreža, a nakon što joj je desetogodišnjak namjerno istrčao ispred automobila u vožnji.
– Samo zahvaljujući brzoj reakciji uspjela sam da zakočim i izbjegnem tragediju. Dječak nije trčao za loptom, niti je bio u panici, njegov čin djelovao je kao izazov ili igra, jer se nakon pretrčavanja okrenuo s osmijehom, kao da je testirao da li će uspjeti – navela je Matićeva.
Ona je dodala da se na društvenim mrežama, gdje je ovo podijelila kao upozorenje, javilo više svjedoka sličnih situacija.
– Djeca očigledno to doživljavaju kao nešto uzbudljivo, a moguće je da se radi o trendu s `Tiktoka` ili drugih društvenih mreža koje imaju snažan uticaj na djecu – upozorila je Matićeva.
Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Sarajevsko-romanijske i gornje-podrinjske regije Jelena Čančar istakla je da škole imaju formirane timove multisektorskog rada, kojima se kao problem javljaju razni izazovi sa društvenih mreža.
Čančareva je istakla da se u posljednje vrijeme često susreću sa izazovima u vezi sa upotrebom interneta i društvenih mreža.
– U školama smo imali slučajeve određenih izazova među učenicima u vezi sa `Tiktokom` i sličnim društvenim mrežama. Mi se trudimo da u saradnji sa policijom i umrežavanjem, razmjenom informacija, preventivno djelujemo – navela je Čančareva.
Čim se primijeti nešto neobično, Čančareva je naglasila da se razgovara sa učenicima i njihovim roditeljima.
– Pokušavamo maksimalno da djelujemo preventivno, ali nije uvijek to moguće. Nekada nešto i promakne. Na svu sreću dosad bez nekih većih posljedica, ali smo uvijek na oprezu – dodala je Čančareva.
Čančareva je pojasnila da sve škole koriste resurse koje pruža multisektorski tim koji čine stručnjaci iz različitih oblasti, te da se organizuju različita predavanja za učenike, ali i njihove roditelje, kao preventivna mjera u vezi sa različitim izazovima današnjice.
– Prevencija je jako važna, da se ne reaguje samo kada se nešto desi. To u vremenu u kojem živimo nije očigledno dovoljno i mislim da se stalno može raditi bolje i više na prevenciji i da nam to mora biti osnovni cilj – navela je Čančareva.
U Centru za socijalni rad Istočna Ilidža naglasili su da je jedna od najznačajnijih uloga savjetodavni rad i psihosocijalni tretman koji se ogledaju u radu sa porodicom koji podrazumijeva edukaciju roditelja o opasnostima sajber nasilja.
– To podrazumijeva osnaživanje porodice da prepozna i reaguje na nasilje, te da pruži adekvatnu podršku djetetu – navode u Centru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu