Holmen je kontaktirao Norvešku upravu za zaštitu podataka i zahtijevao da se proizvođač četbota, OpenAI, kazni novčano.
– Neki misle da nema dima bez vatre – činjenica da je neko mogao da pročita ovaj (čet) i vjeruje da je istinit je ono što me najviše plaši – rekao je on.
Holman je jednom prilikom pitao ChatGPT ”Ko je Arve Hjalmar Holmen?”, na šta mu je četbot odgovorio da je on ”otac dva mlada dječaka, starosti 7 i 10 godina, koji su tragično pronađeni mrtvi u jezeru u blizini svoje kuće u Trondhajmu u Norveškoj u decembru 2020”.
Holman je rekao da je čet-bot jedino tačno shvatio razliku u godinama njegovih sinova.
Grupa za digitalna prava Noib, koja je podnijela žalbu u Holmanovo ime, kaže da je odgovor koji mu je ChatGPT dao klevetnički i da krši evropska pravila o zaštiti podataka o tačnosti ličnih podataka.
Noib je u žalbi naveo da Holman “nikada nije optužen niti osuđen za bilo kakav zločin i da je savjestan građanin”.
ChatGPT sadrži informacije o odricanju odgvornosti u kojima se navodi da četbot može da napravi greške, ali Noib navodi da to nije dovoljno.
Ovo je najnoviji primjer takozvanih ”halucinacija“, gdje sistemi vještačke inteligencije (AI) izmišljaju informacije i predstavljaju ih kao činjenice, prenosi BBC.
”Halucinacije” su jedan od glavnih problema koje kompjuterski naučnici pokušavaju da riješe kada je u pitanju generativna vještačka inteligencija.
Ranije ove godine, Epl je suspendovao alat za sažetak vesti Apple Intelligence u Velikoj Britaniji nakon što je ”halucinirao” o lažnim naslovima i predstavio ih kao pravu vijest.
Guglov AI Gemini takođe se suočio sa ”halucinacijama”, a prošle godine je predložio ljepljenje sira na picu pomoću ljepka i rekao da geolozi preporučuju ljudima da jedu ”jedan kamen dnevno”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu