I u današnjem nastavku sjednice Interresorne radne grupe pokazala su se velika razmimoilaženja u vezi sa nacrtom izmjena Izbornog zakona BiH koji je proslijedio CIK, a u ime Komisije prezentovao član radne grupe DŽevad Mahmutović (SDA).
Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe Sredoje Nović (SNSD) rekao je da je ovim prijedlogom CIK samo htio da se promoviše i da je preširoko ušao u izmjene i dopune Izbornog zakona.
– Kada bismo prihvatili sve te odrednice, Izborni zakon nam ne bi trebao jer bi CIK sve to rješavao – naveo je Nović.
On je istakao da se u Zakonu na desetinama mjesta govori “da će CIK donijeti podzakonske akte”, ali da “komisija neće imati pravo da ih dira”.
– To znači da je CIK iznad parlamenta. Nisu realne desetine stvari koje je CIK predložio jer to zadire, ne samo u Izborni zakon, nego u nekim odredbama i u Ustav BiH – rekao je Nović.
On je dodao da se time neće baviti i da je stav članova iz Republike Srpske jasan, ali i da jedan broj članova Radne grupe smatra da dio predloženih odredaba uopšte ne može proći.
– Smatram da ćemo imati vrlo težak zadatak da dođemo do rješenja. Ako uspijemo dogovoriti desetak stvari, biće to veliki uspjeh. Nisam veliki optimista u pogledu ozbiljnih izmjena – rekao je Nović.
Član Radne grupe Snježana Novaković Bursać rekla je da je CIK tijelo o kome je SNSD sve rekao i da radi “suženim kapacitetom”. Tokom rasprave o glasanju iz inostranstva, ona je konstatovala da je nemoguće da 26 godina nakon rata ljudi nisu izvadili nikakva dokumenta.
– Postoji sloboda kretanja koja je realizovana u potpunosti. Ne znam šta nekoga sprečava da se pojavi na izborima. Normiranje koje je predloženo otvara prostor za manipulacije i neke druge stvari – rekla je Bursaćeva.
Član Radne grupe Nenad Stevandić rekao je da se CIK svojim prijedlogom postavio iznad sistema, iznad vlasti i bilo koje strukture u BiH koja odlučuje.
– Nigdje na svijetu nema da se CIK definiše kao neko naddržavno tijelo, a tako je definisan sa zadatkom da nanese najveću štetu Republici Srpskoj ili da održi sistem u kome jedan narod može da bira predstavnike drugom narodu – smatra Stevandić.
On je istakao da je napravljen cijeli galimatijas od pravnih propisa i prijedloga izmjena kako bi to ljudima “zgadilo izbore”.
– CIK se pretvorio u antikampanjsku instituciju i antimarketing građana jer je posvećen drugim procesima i građanima bi se otežalo, napravile prepreke koje bi ih odvele van biračkog mjesta, a samim tim bi se urušio demokratski proces. Oni koji bi bili izabrani ne bi imali kredibilitet – dodao je Stevandić.
Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe Bariša Čolak /HDZ/ rekao je da se u ovom trenutku treba usredsrijediti na izmjene Izbornog zakona, a u ograničenoj mjeri i samog Ustava kako bi se sprovele odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
– Ne mislim da se ova pitanja mogu riješiti u Interresornoj radnoj grupi. Istovremeno se trebaju odvijati razgovori između lidera političkih stranaka, a posebno na implementaciji ovih presuda – rekao je Čolak.
On je istakao da sav ovaj posao treba završiti u ovoj godini koja je neizborna.
Predsjedavajuća Radne grupe Alma Čolo rekla je da ne može unaprijed da kaže da li je ovo uzaludan posao i da, ukoliko bude političke volje, ovdje se može raspraviti i o manje bitnim i o pitanjima bitnim za BiH.
– Ništa u Izbornom zakonu nije nebitno, nije samo tehničko – istakla je Čolo i dodala da je to bitno i kada je riječ o Centralnom biračkom spisku, o evidenciji birača, kompenzacijskim mandatima, preferencijama.
Ona je dodala da odluke Evropskog suda za ljudska prava treba implementirati do 1. septembra i da nije optimista.
– Bilo bi odlično kada bi ova zemlja mogla Izborni zakon usvojiti do kraja godine i da narednu izbornu godinu dočekamo sa izmijenjenim Izbornim zakonom – rekla je Čolo.
Član Radne grupe Munib Jusufović (SBB) ocijenio je da način kojim je krenula ova radna grupa “ne vodi nikuda” i dodao da ne vidi nikakav razlog da “ulazi u glavu onih koji su predlagali izmjene”.
– Ovako kako smo krenuli nećemo ništa uraditi i ovo je živo blato u kome od šume nekakvih propisa ništa ne vidimo . ocijenio je Jusufović.
U okviru današnje rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH posebna pažnja posvećena je pitanju glasanja u odsustvu, odnosno ostvarenja prava na glasanje putem pošte.
Tokom rasprave potencirano je i pitanje primjene Zakona o ravnopravnosti polova u izbornom procesu, odnosno pitanje učešća manje zastupljenog pola na izbornim listama.
Nastavak sjednice zakazan je za sutra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu