Među hiljadama carinskih brojeva, koje prate uvoz robe u Srbiju, jesu i oni iza kojih se kriju insekti, morski puževi, ljudska kosa, dlake domaće i divlje svinje… I oni koje prate tovare u inostranstvo nisu manje egzotični. Srbija je tako, za prvih šest mjeseci ove godine, u Veliku Britaniju izvezla žive reptile, a među njima i zmije i kornjače, vrijedne 308.000 evra, pišu Novosti.
U istom ovom periodu, u Srbiju je uvezeno oko 19 tona insekata, vrijednih oko 34.000 evra. Većina njih stigla je kako bi voće i povrće bilo zdravije i plodnije. Ozbiljni proizvođači paradajza, borovnica i jagoda ne mogu se pouzdati da će čista sreća natjerati bumbare na njihove sadnice
– Bumbari su važni za oprašivanje, poput pčela – objašnjava Srđan Dragojević, inženjer poljoprivrede i vlasnik firme koja uvozi ove insekte.
– Za razliku od pčela, oni idu i na paradajz. Oplodnja utiče na kvalitet i količinu proizvoda. Primjena bumbara garantuje da nema opasnih pesticida, jer su osetljivi na njih. U prirodi nema dovoljno bumbara, a i brojnost pčela je sve manja, pa će oplodnja postati ozbiljan problem u budućnosti. U zaštiti bilja se upotrebljavaju i korisni predatori, insekti koji uništavaju štetočine. Oni se upotrebljavaju i u Srbiji. Trips se, na primer, zbog stvaranja rezistencije u mnogim regionima sa intenzivnom proizvodnjom, često ne može kontrolisati primenom insekticida, pa je upotreba predatora jedino dobro rješenje.
Srbija u prvoj polovini ove godine uvezla i žive i rashlađene morske puževe, vrijedne skoro dva miliona evra. Stigli su iz Indonezije, Malezije, Singapura i Sri Lanke. Mahom iz susjednih zemalja je stiglo i 249 tona njihovih kopnenih i znatno jeftinijih imenjaka. Koštali su 313.000 evra. Srbija je, međutim, nešto veći izvoznik puževa. Prodali su strancima čak 574 tone, prenosi Blic.
– Godina je bila sušna, pa smo morali i da uvozimo puževe – kažu nam u fabrici koja je jedan od najvećih prerađivača puževa.
– Mi smo klanica puževa i imamo klanični broj i u Briselu, kako bismo mogli da izvozimo. Uglavnom sve količine ovog mesa idu u inostranstvo. Svega nekoliko restorana u Beogradu i Novom Sadu naručuju i to po nekoliko kilograma. Ne postoji kultura jela puževa u Srbiji. Mi smatramo da je najbolje da novac ostane kod kuće, odnosno da otkupimo na domaćem tržištu puževe. Kada su sušne godine, da bismo ispoštovali dogovorene količine, moramo da uvozimo. Takva je ova, a takva je bila i prošla godina.
Prodali pčele
Od početka ove godine iz Srbije su strancima prodali i žive pčele. U Jordan ih je odletjelo u vrednosti od 45.000 evra. Izvezeno je i 491 tona crijeva, bešika i želudaca od životinja. Istovremeno ove iznutrice su i uvezene i to – 207 tona. Stižu iz Austrije, Italije, Kine, Libana, Njemačke, Rumunije, Slovačke, a prodaju se Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gani, Grčkoj, Mađarskoj, Obali Slonovače…
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu