Međutim, pitanje je kakve su šanse da od nezvaničnog dokumenta “poraste” do zvaničnog spisa? I, još važnije, kakvu korist bi od toga Srbija imala?
Analitičari kažu da u tom slučaju ne bi bilo dileme da li je sprovođenje reformi korisno i u političkom smislu, a potencijal za uspjeh zavisi od toga koliko jak vjetar u leđa su spremne da daju ključne države EU, Njemačka i Francuska.
Miloš Pavković, istraživač Centra za evropske politike, za “Blic” kaže da bi za Beograd to značilo sklanjanje prepreka na putu ka EU.
– To bi prije svega pomoglo Srbiji da izbjegne potencijalno vetiranje od Bugarske i Hrvatske, koje su prije neki dan blokirale otvaranje klastera 3, ali i preduprijedilo potencijalne blokade Mađarske i Rumunije na osnovu bilateralnih problema a koje su takođe države EU sa kojima se Srbija graniči – kaže Pavković.
Igor Novaković, iz ISAC fonda, kaže za “Blic” da je veliko pitanje da li će se države odreći tog prerogativa.
– Ali za Srbiju bi bila nesumnjiva korist, imajući u vidu otvorena pitanja sa susjedima, prije svega sa Hrvatskom. Drugim riječima, političke elite, ne samo u Srbiji, bile bi oslobođene brige da li će sprovođenje reformi biti korisno i u političkom smislu – napominje Novaković.
Za razliku od većine non pejpera, ovog se njeni autori nisu javno odrekli. Ministarka spoljnih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon prije dva dana objasnila je otkud ova ideja.
– To je inicijativa da ubrzamo cijeli proces proširenja, dakle pretpristupni proces, da nećemo imati previše mogućnosti veta blokade susjeda zbog bilateralnih pitanja, i da koristimo više puta mogućnost kvalifikovanog većinskog glasanja (QMV) uz sam proces – rekla je Fajon u intervjuu crnogorskoj agenciji Mina.
Hrvatska ispostavlja uslove
Prijedlog je, čini se, u pravo vrijeme jer je prije nedjelju dana Hrvatska poslala Crnoj Gori uslove koje će morati da ispuni.
– Hrvatska je bila posljednja zemlja koja je ušla u EU, sad treba da je iskreni partner svim zemljama Zapadnog Balkana – rekla je Fajon.
Upravo bi Hrvatska mogla da bude prva na spisku zemalja koje bi mogle da stave rampu Srbiji, do sada je to uradila 6 puta:
Decembar 2024. – Blokirala otvaranje klastera 3
Jun 2021. – Blokirala otvaranje klastera 3 i 4
Decembar 2017. – Blokirala poglavlja 33
Decembar 2016. – Blokirala poglavlja 26
Jun 2016. – Blokirala poglavlja 23
April 2016. – Blokirala poglavlje 23
Šta sve komšije zamjeraju Srbiji?
Razlozi za ove poteze bili su mnogobrojni, od rješavanja pitanja ratne odštete i nestalih hrvatskih vojnika i civila u ratu od 1991. do 1995. godine, do vraćanja arhivske građe, među kojima i ona koja se odnosi na stradanje Jevreja u vrijeme NDH, a koju Beograd navodno odbija da vrati Zagrebu.
Takođe, kritikovali su Beograd zbog “svojatanja dubrovačke književnosti”, odredbe srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, u kojoj se navodi da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom.
A 2021. Zagreb je čak zatražio da se poslije BiH, i Srbija izjasni o genocidu u Srebrenici iako se Skupština Srbije o tome izjasnila prije više od 14 godina.
Ne zaostaje ni Bugarska. Ako pogledamo unazad, Bugarska je tri puta bila među zemljama koje su blokirale Srbiju i to u:
Decembar 2024. – Blokirala otvaranje klastera 3
Junu 2021. – blokirala je klastere 3 i 4
Decembru 2020. – blokirala poglavlje 2
Januaru 2017. – blokirala poglavlje 26
Razlog je početkom juna otkrio Rumen Radev, bugarski predsjednik i zaprijetio da će njegova zemlja možda preispitati podršku Srbiji ka Evropskoj uniji zbog toga, kazao je, kako Beograd tretira bugarsku manjinu u zemlji.
Rumunski “nož u leđa” u pet do 12
Otvaranje pregovora Beogradu je prethodila blokada. I to je Rumunija, 28. februara 2012. stavila rampu na kandidaturu Srbije u EU u “pet do 12” i tražila priznanje vlaškog jezika, kojeg rumunske manjine govore Srbiji, baš kao i rumunski.
Već 1. marta ih je odblokirala, nakon što su u Briselu rumunski i srpski ambasador potpisali protokol o nacionalnim manjinama.
Imajući u vidu sve ovo jasno je da je potrebna promjena prakse, ali je pitanje koliko je njegovo usvajanje izvjesno. Pavković kaže potencijal za uspjeh postoji, kada govorimo o zabrani blokiranja na bilateralnoj osnovi.
– Ali zavisiće najviše od lobiranja ključnih država Njemačke i Francuske i njihove spremnosti da tu ideju iznesu do kraja. Ono što je evidentno jeste da su promjene u politici proširenja neophodne kako bi Evropska komisija i ostale institucije mogle uspješno da dovrše proces proširenja EU na Zapadni Balkan i druge regione, tu prije svega mislim na istočnu Evropu (Moldavija i Ukrajina) – napominje Pavković.
Sveukupno, kaže da se može tumačiti kao pokušaj Njemačke da otkoči proces proširenja EU i predupredi blokiranje kandidata u budućnosti na osnovu bilateralnih sporova, piše Blic.
– Postoji tendencija i određeni nivo podrška među državama članicama EU da se bilateralna pitanja isključe iz politike proširenja, kao i da se eventualno pređe na glasanje kvalifikovanom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja što je sada slučaj – objašnjava Pavković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu