Društvo

Crnogorci u Trebinju traže BERAČE GROŽĐA: Nedostatak sezonaca osjećaju i poljoprivrednici

Sa nedostatkom radne snage, nakon građevinara i ugostitelja, ovog ljeta suočiće se i poljoprivrednici, pošto je berača sve manje.

Crnogorci u Trebinju traže BERAČE GROŽĐA: Nedostatak sezonaca osjećaju i poljoprivrednici
FOTO: D. ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

Radnike za predstojeću berbu grožđa već petnaestak dana u Hercegovini traži najveće vinogorje u Crnoj Gori, podgoričke „Plantaže“, a prema oglasu na lokalnim medijima, nude dnevnicu od 35 evra, uz smještaj i hranu.

Trebinjski vinogradari su svjesni da je radnika koji će ući u vinograde svake godine manje, pa se snalaze sa savremenijom mehanizacijom ili dovođenjem berača iz drugih krajeva.

Taj problem, na koji smo pokušali reagovati, javlja se posljednje tri do četiri godine. To je realan problem ne samo kod nas nego i u okruženju. Do sada su naši berači bili samo iz Trebinja, a prvi put prošle sezone smo imali radnike iz Bileće i Ljubinja – kaže Dragan Anđelić, direktor „Agrofina“, jednog od najvećih vinogorja u Hercegovini.

On navodi da je vrijeme da  gazde shvate da radnike moraju ispoštovati kako bi radili i vraćali se i naredne godine, te da ovo preduzeće nije imalo velike probleme s beračima, pošto su bili uredno i na vrijeme isplaćivani.

– Prošle godine nam je trebalo oko 150 berača u sezoni, a ove godine taj broj ćemo smanjiti na 80-ak. Ubacili smo novu mehanizaciju, berači grožđe ne moraju da iznose iz reda gdje beru, već nailazi mehanizacija kojom se kupi, pa je potrebno manje radne snage – objašnjava Anđelić.

Pročitajte još

On najavljuje da će „Agrofin“ već naredne sezone nabaviti kombajn za berbu grožđa, koji bi zamijenio berače.

Na jugu Srpske ovog ljeta je primjetno da se ugostiteljski objekti suočavaju s nedostatkom radne snage, a na pojedinim trgovačkim objektima u centru grada stalno stoje oglasi da su potrebni radnici.

Iskusne konobare i trgovce, koji su otišli na dubrovačko primorje radi bolje zarade, zamijenili su srednjoškolci koji rade u kafanama, pekarama i drugim objektima, ali najčešće mjesec ili dva dana za džeparac, pa se hroničan nedostatak radne snage uveliko primjećuje u svim uslužnim djelatnostima.

Problema s nedostatkom radnika imaju i u okruženju, na crnogorskom primorju i u Dubrovniku. Iako nema zvaničnih podataka, pretpostavlja se da skoro 2.000 Trebinjaca ove sezone hljeb zarađuje na dubrovačkom primorju. Većina radnika iz Trebinja, koji su predhodnih sezona radili u Crnoj Gori, prešli su u Dubrovnik.

Prema podacima trebinjskog Biroa za zapošljavanje, cifra od oko 1.800 Trebinjaca koji aktivno traže posao je najmanja posljednjih decenija, a broj nezaposlenih se smanjuje iz mjeseca u mjesec.

Međutim, BiH nema sporazum s Hrvatskom, pa se tačan broj sezonaca ne može znati. Naime, osim Trebinjaca, kojima je do Dubrovnika 30-ak kilometara i uglavnom svakodnevno putuju na posao, na dubrovačkom primorju ovog ljeta zarađuju i Bilećani i stanovnici drugih hercegovačkih opština.

Plan zapošljavanja

Odbornici Skupštine grada na posljednjem zasjedanju usvojili su Akcioni plan zapošljavanja do 2022.

Prema ovom planu, kroz programe otvaranja novih radnih mjesta Grada Trebinja i Zavoda za zapošljavanje RS očekuje se da će u ovoj i naredne dvije godine u Trebinju posao dobiti 973 nezaposlena, za šta je planirano 3,8 miliona KM.

U maju se u Trebinju zaposlilo ili pokrenulo sopstveni posao 117 osoba.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu