Politika

Čubrilović: Narodna skupština ne radi ništa protivustavno

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je parlament Srpske, s obzirom na svoju kratku istoriju, uvijek bio pred izazovima, kao što je i sada, 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da ne radi ništa protivustavno, niti nezakonito.

Čubrilović: Narodna skupština ne radi ništa protivustavno
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Čubrilović smatra da je to najvažnije, s obzirom na to da je Narodna skupština Republike Srpske najviši organ zakonodavne vlasti.

– Svi oni koji joj pripisuju neke druge elemente ili priželjkuju nešto drugo, daleko su od stvarnih činjenica. Narodna skupština će sigurno dati svoj doprinos rješavanju svih, pa i konfliktnih situacija u kapacitetu koji može biti odlučujući u svim ovim bitnim elementima – rekao je Čubrilović novinarima u Banjaluci.

On je izrazio nadu da će i ovo vrijeme vrlo brzo proći, kako bi se moglo razmišljati i planirati neki drugi projekti, koji će biti životniji.

Pročitajte još

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu je prije 26 godina paraFiran Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.

Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.

Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu, a dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Srpskoj.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu